Prinos na referentnu desetogodišnju japansku državnu obveznicu dosegnuo je u utorak 3 posto prvi put od 1996. godine, dok se rasprodaja na globalnom tržištu obveznica proširila od Azije do Europe i Sjedinjenih Američkih Država.
Rast prinosa odražava kombinaciju nekoliko pritisaka koji se posljednjih dana ponovno vraćaju u središte pozornosti investitora: više cijene nafte, strah od ponovnog jačanja inflacije, očekivanja daljnjeg podizanja kamatnih stopa i sve veća zabrinutost zbog visokih razina javnog duga.
Japanski desetogodišnji prinos dosegnuo je granicu od 3 posto prvi put u tri desetljeća, dok je prinos na dvogodišnje obveznice porastao na 1,81 posto, najvišu razinu u 31 godinu. Rast nije ograničen samo na kraći kraj krivulje, već su snažno porasli i prinosi na 20-godišnje i 30-godišnje državne obveznice.
Japan više nije iznimka s gotovo besplatnim novcem
Takav pomak posebno je važan jer je Japan desetljećima bio sinonim za izrazito niske kamatne stope i izdašnu monetarnu politiku. Bank of Japan godinama je držao prinose pod kontrolom, dok su domaći investitori zbog niskih prinosa u Japanu veliki dio kapitala usmjeravali u američke, australske i europske obveznice.
Dosezanje razine od 3 posto stoga nije samo lokalna japanska priča. Ako domaće japanske obveznice ponovno nude konkurentne prinose, dio japanskih investitora mogao bi smanjivati ulaganja u inozemni dug i vraćati kapital na domaće tržište.
Takav bi proces mogao dodatno povećati pritisak na prinose u drugim državama, jer je Japan jedan od najvažnijih međunarodnih izvora kapitala na globalnom tržištu obveznica.
Skuplja nafta ponovno vraća inflaciju u fokus
Neposredni okidač nove rasprodaje obveznica bio je rast cijena energenata nakon ponovne eskalacije sukoba na Bliskom istoku.
Brent se popeo iznad 91 dolar po barelu, što je pojačalo zabrinutost da bi skuplja energija mogla ponovno usporiti pad inflacije ili dovesti do njezina novog ubrzavanja. Upravo je strah od inflacije ono što investitore navodi da traže veći prinos za držanje dugoročnih državnih obveznica.
Promjena očekivanja već je vidljiva i u Sjedinjenim Američkim Državama. Prinos na desetogodišnju američku državnu obveznicu porastao je na najvišu razinu od početka 2025., dok tržište nakon nedavnog govora predsjednika Feda Kevina Warsha ponovno ozbiljno računa na mogućnost povećanja kamatnih stopa.
Tržišna očekivanja trenutačno pokazuju približno dvije trećine izgleda da bi Fed mogao ponovno podignuti kamatnu stopu tijekom rujna.
Rast prinosa pogađa i dionice
Viši prinosi na državne obveznice neposredno mijenjaju odnos rizika i prinosa na tržištima.
Kada državne obveznice počnu nuditi veće prinose, investitori mogu ostvariti veći povrat bez preuzimanja rizika koji dolazi s dionicama. Istodobno rastu diskontne stope kojima se vrednuju buduće zarade kompanija, što posebno pogađa tehnološke i druge visoko vrednovane dionice.
Upravo zato novi rast prinosa dolazi u nezgodnom trenutku za svjetska tržišta. Američki burzovni futuresi pali su na početku rujna, dok se investitori istodobno suočavaju s višim cijenama energenata, rastom prinosa i sve većom neizvjesnošću oko smjera monetarne politike.
Pritisak se ne vidi samo u SAD-u i Japanu. Njemački desetogodišnji prinos dosegnuo je najviše razine od 2011. godine, što pokazuje da investitori ponovno traže višu naknadu za financiranje država i u Europi.
Javni dug ponovno postaje važna tržišna tema
U pozadini monetarne politike nalazi se i pitanje koje je godinama bilo potisnuto niskim kamatama: koliko će države platiti za servisiranje svojih dugova.
Američki javni dug premašio je 40 bilijuna dolara, dok japanski dug već godinama prelazi 200 posto BDP-a. Dok su kamate bile blizu nule, takve razine duga bile su znatno lakše podnošljive. Rast prinosa mijenja računicu jer se svaki novi ciklus refinanciranja provodi po višim kamatnim stopama.
U Japanu taj problem dolazi u trenutku kada vlada planira dodatna ulaganja u strateške sektore poput umjetne inteligencije i poluvodiča. Investitori zato sve pozornije prate može li država istodobno povećavati rashode i zadržati vjerodostojnu fiskalnu politiku.
Slična pitanja sve češće postavljaju se i drugim velikim gospodarstvima.
Tržište obveznica možda ulazi u novo razdoblje
Današnje kretanje ne mora značiti početak financijske krize, ali pokazuje da se razdoblje gotovo automatskog pada kamatnih stopa i prinosa više ne može uzimati zdravo za gotovo.
Investitori se ponovno moraju nositi s kombinacijom inflacijskih pritisaka, velikih potreba država za financiranjem i središnjih banaka koje nemaju mnogo prostora za brzo popuštanje monetarne politike.
Japan je u toj priči posebno simboličan. Zemlja koja je gotovo tri desetljeća predstavljala krajnji primjer niskih kamata sada ima desetogodišnji državni prinos od 3 posto.
Pročitajte još:
Ako takve razine postanu trajne, posljedice neće ostati ograničene na Tokio. Mogle bi se osjetiti kroz skuplje financiranje država i kompanija, slabiju potražnju za inozemnim obveznicama, višu cijenu kapitala i veći pritisak na valuacije dionica diljem svijeta.
Upravo zato rast japanskog prinosa na 3 posto je još jedan znak da se globalno tržište kapitala prilagođava svijetu u kojem novac ponovno ima osjetno višu cijenu.
