Predizborno istraživanje: Sve više Europljana podržava EU, raste i gospodarski optimizam

Najnovije standardno istraživanje Eurobarometra koje je danas objavljeno pokazuje da Europljani žele da EU bude snažnija i neovisnija, posebno s obzirom na trenutačne globalne izazove, dok su optimističniji u pogledu budućnosti.

Očekivanja u pogledu snažnijeg, neovisnijeg i otpornijeg EU-a

Više od tri četvrtine Europljana (77 posto) podržava zajedničku obrambenu i sigurnosnu politiku među državama članicama EU-a, dok se više od sedam od deset građana EU-a (71 posto) slaže da EU treba ojačati svoje kapacitete za proizvodnju vojne opreme. Istodobno se gotovo sedam od deset građana EU-a (69 posto) bavi zajedničkom vanjskom politikom država članica. Više od dvije trećine građana slaže se da je EU mjesto stabilnosti u svijetu (67 posto) te da EU ima dovoljno ovlasti i alata za obranu gospodarskih interesa Europe u globalnom gospodarstvu (69 posto).

Prema mišljenju Europljana, sigurnost i obrana (34 posto) prioritetno su područje djelovanja EU-a u srednjoročnom razdoblju, nakon čega slijede klima i okoliš (30 posto). Zdravlje (26 posto) zauzima treće mjesto, gospodarstvo i migracije (25 posto). Istodobno, gotovo polovina (46 posto) svih građana smatra da će osiguravanje mira i stabilnosti kratkoročno imati najveći pozitivan učinak na njihov život, nakon čega će uslijediti opskrba hranom, zdravljem i industrijom u EU-u (28 posto), otvaranje novih radnih mjesta i upravljanje migracijama (26 posto). 

Kontinuirana i znatna potpora odgovoru EU-a na rat u Ukrajini

Suočeno s ruskim agresivnim ratom protiv Ukrajine, gotovo devet od deset (87 posto) slaže se s pružanjem humanitarne pomoći ljudima pogođenima ratom, a više od osam od deset (83 posto) slaže se s prihvatom osoba koje bježe od rata u EU. 72 posto građana EU-a podupire gospodarske sankcije protiv ruske vlade, poduzeća i pojedinaca, a 70 posto slaže se s pružanjem financijske potpore Ukrajini. Šest od deset osoba odobrilo je da EU Ukrajini dodijeli status zemlje kandidatkinje i da EU financira kupnju i opskrbu Ukrajine vojnom opremom.

Među najnovijim krizama ruska invazija na Ukrajinu najviše je utjecala na način na koji građani EU-a gledaju prema budućnosti (42 posto), nakon čega slijede pandemija i druge zdravstvene krize (34 posto) te gospodarska i financijska kriza (23 posto).

Rat u Ukrajini smatra se, na popisu od petnaest, jednim od dvaju najvažnijih pitanja s kojima se EU suočava, s ukupno 35 posto povlastica, 7 postotnih bodova u odnosu na studeni prošle godine. Slijede useljavanje (24 posto), međunarodna situacija (22 posto) i inflacija (19 posto). Inflacija je i dalje najčešći problem s kojim se ta zemlja suočava i iznosi 38 %, a istodobno se smanjila za šest postotnih bodova u odnosu na prethodnu anketu. 

Raste optimizam u pogledu gospodarstva

Percepcija stanja europskog gospodarstva poboljšala se od jeseni 2023., pri čemu ga 47 posto ispitanika sada smatra „dobro”, što je najviša razina od 2019. Veći broj građana (45 posto) smatra da će europsko gospodarsko stanje ostati stabilno u sljedećih 12 mjeseci. Pozitivan trend vidljiv je i iz stabilno visoke potpore euru, kako u EU-u u cjelini (70 posto) tako i u europodručju (78 posto).

Pozitivna predodžba o EU-u i građanstvu EU-a

Prije europskih izbora gotovo tri četvrtine ispitanika (74 posto) izjavilo je da se osjećaju građanima EU-a, što je ponovno najviša razina u više od dva desetljeća. Više od šest od deset građana EU-a (62 posto) optimistično je i u pogledu budućnosti EU-a, što je neznatno povećanje u odnosu na prethodnu anketu iz jeseni 2023. Povećalo se i njihovo povjerenje u EU i sada iznosi 49 posto, dok povjerenje u nacionalne vlade iznosi 33 posto.

Gotovo šest od deset građana EU-a zadovoljno je načinom na koji demokracija funkcionira u EU- u (57 posto) i njihovoj zemlji (58 posto). 

Standardno istraživanje Eurobarometra 101 (proljeće 2024.) provedeno je od 3. do 28. travnja 2024. u 27 država članica. Intervjuirano je 26,399 građana EU-a uživo.