Oporavak prometa u zračnim lukama: U Hrvatskoj u kolovozu prevezeno 12,7 posto više putnika

Tijekom pandemije Covida-19, skoro sve države u svijetu su uvele razne restriktivne mjere za putovanja, a to je utjecalo i na promet u zračnim lukama. Brojni zračni prijevoznici poslovali su s gubitkom, države su intervenirale financijskim paketima da bi ih sačuvale na tržištu. Ni Hrvatska, naravno, nije bila iznimka. Međutim, u prošloj godini, a i u godini prije, vidljivi su znaci oporavka. Taj oporavak nastavio se i u 2024.

Lani je prevezeno 976 milijuna putnika u zračnim lukama na razini Europske unije, kako su pokazali podaci Eurostata, što je za 19 posto više u odnosu na 2022. godinu.

Na razini Europske unije, lani su sve zemlje bilježile rast u zračnom prijevozu putnika, na godišnjoj razini, osim Grčke koja je bilježila pad od 3,6 posto. Najveći rast imala je Malta s 33,3 posto, a nakon nje je bila Slovenija s 30,9 posto.

Hrvatska je pak imala manji rast pa je zato bila među 13 zemalja EU-a u kojima je prijevoz putnika u zračnim lukama bio veći samo za 10 posto u 2023. u odnosu na godinu prije. Ostalih 12 zemalja su Bugarska, Njemačka, Danska, Luksemburg, Portugal, Španjolska, Švedska, Rumunjska, Francuska, Nizozemska, Belgija i Litva.

U kolovozu prošle godine je na razini EU-a zabilježen rast prometa u zračnim lukama za 10,3 posto na godišnjoj razini, najmanji u cijeloj godini, dok je najveći bio u siječnju, 79,8 posto.

U Hrvatskoj je promet putnika u zračnim lukama u kolovozu 2024. iznosio 2,19 milijuna, za 12,7 posto više nego u istom mjesecu 2023. godine kada ja ostvaren promet od 1,94 milijuna putnika, prema Državnom zavodu za statistiku (DZS).

Istodobno, najveći promet putnika u Hrvatskoj, 724.000, ostvarila je zračna luka Split, što je za sedam posto više u odnosu na kolovoz prošle godine. U 2023. je u kolovozu prevezeno 676.000 putnika.

Na drugom mjestu je zračna luka Dubrovnik, s 529.000 putnika, za 19,5 posto više nego lani, a na trećem je zračna luka Zagreb, s 437.000 prevezenih putnika, za 14,5 posto više.

Hrvatska je sa zračnim lukama u Njemačkoj u kolovozu 2024. ostvarila najznatniji međunarodni putnički promet, 391.000 putnika ili za 9,1 posto više u usporedbi s kolovozom 2023. godine. Zatim su zračne luke u Ujedinjenom Kraljevstvu s 359.000 putnika, za 7,9 posto više, i zračne luke u Francuskoj sa 196.000 prevezenih putnika, za 11,7 posto više.

Ukupan broj slijetanja i polijetanja zrakoplova u hrvatskim zračnim lukama iznosio je 20.774, za 12,3 posto više u odnosu na kolovoz lani. U istom mjesecu prošle godine je broj slijetanja i polijetanja iznosio 18.506. U kolovozu 2024. u hrvatskim zračnim lukama su prevezene 932 tone tereta, što je za 40,4 posto više na godišnjoj razini. U istom razdoblju prošle godine prevezene su 664 tone.

U prvih osam mjeseci ove godine ostvareno je 98.791 slijetanje i polijetanje zrakoplova u zračnim lukama u Hrvatskoj, za 12,4 posto više u usporedbi s prvih osam mjeseci 2023. godine. Ukrcano je i iskrcano 9,40 milijuna putnika, za 16,4 posto više, a ukupna promet iznosio je 7.252 tone i bio je veći za 20,7 posto u odnosu na razdoblje od siječnja do kolovoza 2023. godine.

“Podaci za razdoblje od 1. do 15. srpnja 2024. manje su pouzdani zbog kibernetičkog napada na informatički sustav zračne luke Split”, napomenuli su iz DZS-a.