Hrvatska gaming scena posljednjih godina bilježi sve više zanimljivih priča, a jedna od takvih svakako je riječki studio Sentona Games. Iza njega stoji Nikolina Finska, koja je nakon dugogodišnje karijere u Finskoj, gdje je radila za Nokiju i Rovio na globalno poznatom serijalu Angry Birds, odlučila stečeno iskustvo prenijeti u Hrvatsku. U razgovoru za Financije.hr otkrila je koji su bili razlozi povratka, koje su najveće razlike između hrvatske i finske scene, kao i detalje o mobilnoj igri “Merge Medicine” s kojom planiraju iskorak na svjetsko tržište.
Za početak, kako ste se odlučili napustiti Finsku i karijeru u gaming industriji nastaviti u Hrvatskoj? Koji su bili glavni razlozi za tu odluku?
Bilo je više razloga. Već sam nekoliko godina razmišljala o napuštanju Finske i preseljenju u neku državu s razvijenom gaming industrijom poput, primjerice, Velike Britanije, ali to nisu bili neki konkretni planovi. Negdje 2019./20. dogodio se takozvani “perfect storm“ u kojem se dosta toga poklopilo. Odnos prema strancima u Finskoj se počeo mijenjati i više nisu bili toliko dobrodošli, čak ni oni poput mene koji su tamo bili dugo i funkcionirali jako dobro u njihovom ekosistemu. Počelo se osjećati da ta nekakva netrpeljivost raste, a imala sam i zdravstvenih problema. Također se i moj otac razbolio u Hrvatskoj, zbog čega sam se sve češće vraćala, gotovo svaki mjesec. Shvatila sam da se Hrvatska puno promijenila otkad sam otišla, dosta stvari na bolje. Kada je došao Covid, moja firma u Finskoj se tome jako teško prilagođavala pa sam se sa suprugom odlučila vratiti kući. Ispočetka se činilo kao luda ideja, nismo baš ni promislili sve detalje, ali je ispalo super i mogu reći da je Hrvatska ispunila naša očekivanja i da smo donijeli pravu odluku.
Kako je izgledao Vaš poslovni put, između ostalog radili ste i u Roviju, studiju zaslužnom za izuzetno popularnu igru Angry Birds? Kakva ste iskustva iz tog razdoblja prenijeli u vlastiti posao?
U Finskoj sam radila u IT industriji, prvo za Nokiju i tu sam došla u kontakt s prvim igricama za mobilne telefone. Rovio, tvrtka koja je napravila Angry Birds, su počeli kao suradnici Nokije za koju su prije toga napravili 45 ili 46 igrica. Veliki sam fan igrica i uvijek mi je bila želja baviti se time, ali nisam mislila da je iz toga moguće napraviti karijeru. U Finskoj sam shvatila da ta industrija postoji i da je jaka i cijenjena. Kada su Angry Birds počeli stjecati popularnost, prijavila sam se za posao i bila među prvih stotinjak zaposlenih u tom studiju. Imala sam mogućnost sudjelovati ne u samim počecima, ali sam bila prisutna u trenutku kada je Rovio eskalirao i rastao od 80 do tisuću ljudi i gradio svoj brend. Biti dio toga je izrazito bitno iskustvo, a imala sam i sreću da prvi projekt na kojem sam radila bude Angry Birds za konzole, s Roviom, ali i s Activision u Americi koji je ogroman studio. Od njih sam učila kako se radi jedan komercijalni proizvod tako da sam upoznala i kreativni i komercijalni pristup – kako napraviti plan, na što treba obraćati pažnju i naročito koje stvari ne smijete raditi. Mogu reći da sam imala sreću biti u Roviju baš u pravo vrijeme i vidjeti kako se gradi jedan svjetski proizvod.
Predstavite nam ukratko Sentona Games. Kada je tvrtka osnovana, koliko ljudi zapošljava i iz kojih sve zemalja dolaze članovi tima?
Službeno smo osnovani prije godinu i pol, ali radimo već dvije godine jer smo mi suosnivači dogovore počeli nešto ranije. U toj smo fazi postavili temelje, definirali proizvod i kakvu firmu želimo izgraditi. Imamo četiri suosnivača – uz mene je tu i moj suprug Jorma Finska kojeg sam upoznala u Roviju, gdje je također radio na Angry Birds, zatim imamo tehničkog direktora Ilju Immlera, Nijemca koji je većinom radio s velikim automoto kompanijama koje su koristile isti softver kao mi u igricama, te Andreu Glavačević Jakubi koju sam upoznala na prvoj gaming konferenciji u Algebri. Odmah smo kliknule, ona je tada taman napuštala Nanobit gdje je bila na poziciji kreativnog direktora, a tu će poziciju imati i kod nas. Poslije šest mjeseci smo uspjeli uvjeriti Ilju da se iz Münchena preseli u Rijeku. Imamo i art direktora, Amerikanca Garyja Bedella, s kojim sam radila projekte za Warner Bros u Americi, te Igu Oliwiak koja je pravi digitalni nomad. Inače je iz Poljske, ali je trenutačno u Nizozemskoj, svakih šest mjeseci je negdje drugdje. Također je radila na puno velikih projekata poput World of Warcraft, a kod nas je character artist. U timu su još i Nicky Silber, narrative designer iz SAD-a, Poooja Kubde, senior developer iz Švedske, Alan Kolić, senior developer koji je iz Hrvatske, kao i marketinška direktorica Leona Jaša. Zatim su tu Poljakinja Magdalena Chojnowska (technical artist), Jasmin Verollet-Dahncke (UX designer) i Alexander Koch (economy designer) iz Njemačke, te Hrvatica Eva Radiković koja je naš marketing artist.
U press materijalima navodite da se oslanjate na radna načela karakteristična za finsku gaming scenu, o čemu je točno riječ?
U Finskoj se stvarno cijeni i potiče kreativnost, ljudi imaju priliku predstaviti svoje ideje i prezentirati ih menadžmentu. I mi pokušavamo ohrabriti članove našeg tima da budu kreativni, da se ne boje predložiti nešto novo i drugačije. Uz to, timovi su prilično mali, između deset i 20 ljudi, i u njima svatko ima pravo glasa, svakoga se pita za mišljenje i odluke se donose konsenzusom. Također, vrlo je malo administracije. Mali timovi brzo donose odluke i mogu brzo reagirati na tržištu. U SAD-u su takvi timovi veliki i sve se mora odobriti, zbog čega je taj sustav izuzetno spor. Naravno, niti jedan sustav nije savršen, ali kada finski usporedimo s američkim koji je izrazito hijerarhijski, ima veliku prednost kod mobilnih igrica, gdje je potrebno brzo reagirati na tržištu. Takav način rada želimo kopirati.
Finska se ubraja među europske gaming sile, što nedostaje našim proizvođačima videoigara da bi se približili toj razini?
Moji prvi dojmovi su da kod nas ima dobrih ideja i tehničkog znanja, ali malo nedostaje ambicije. Nitko ne kreće sa stavom “želim da moja igra bude najskidanija na svijetu“, nego im je, primjerice, dovoljno 10.000 skidanja. U Finskoj svi kreću s ciljem da naprave najbolju i najuspješniju igru. Naravno, kada imate veliku ambiciju, potrebna su vam i veća sredstva. U Finskoj postoji dosta fondova specijaliziranih za gaming industriju pa je moguće, primjerice, dobiti milijun eura ili više samo od finskih investitora. To kod nas još uvijek ne postoji – ima investitora, ali ne samo za gaming i u tom je sektoru pristup kapitalu i dalje otežan. Nema razumijevanja o kako velikoj industriji i profitima je riječ.
Gaming industrija posljednjih godina prolazi kroz razdoblje usporavanja, uz brojna otpuštanja i opreznija ulaganja. Koliko je danas teže pokrenuti novi studio i privući investitore nego prije nekoliko godina?
Puno je teže. Tijekom Covida industrija je eksplodirala – kada svijet prolazi kroz ogromne krize naša industrija cvate jer ljudi traže bijeg od stvarnosti. U to vrijeme je bilo prilično lako dobiti sredstva, svi su htjeli investirati u gaming. Nakon toga je uslijedio očekivani pad jer se situacija u svijetu normalizirala – ljudi su željeli izaći iz kuće, manje se igrati, a više putovati. Uslijedila je panika na tržištu i kompanije su počele otpuštati. Još dvije stvari su na to utjecale – industrija je dosta konsolidirana i postoji nekoliko velikih kompanija koje su pokupovale puno manjih. Također su se počeli izbjegavati rizici pa se rade igrice koje su slične jedna drugoj, a ne pokušava se napraviti nešto novo. Tu je naravno i razvoj AI tehnologije koji je po mom mišljenju možda malo prerazvikan, zbog čega je puno kompanija, posebno američkih, zaključilo da im više ne trebaju kreativci jer će sav art i priče raditi umjetna inteligencija. Mislim da još nismo u toj fazi.
Trenutno razvijate svoj prvi veliki projekt, mobilnu igru “Merge Medicine“, o kakvoj igri se radi? Pročitao sam da su žene ciljana publika.
U gaming industriji preko 60 posto profita dolazi od mobilnih igrica. Industrija je vrijedna oko 200 milijardi dolara godišnje, a više od pola igrača su odrasle žene koje na mobilnim platformama troše više nego muškarci. Međutim, igrice koje su namijenjene ženama su prilično infantilne i u principu iste kao one za djecu. Simplificirane su i pune stereotipa, a istraživanje provedeno među ženskom publikom pokazalo je da 40 posto smatra da ne postoje nikakve igre za njih. Usporedili smo industriju igara s televizijom i filmom i primijetili da su najpopularniji žanrovi u Americi medicinske, ljubavne i krimi drame. Toga na mobilnim platformama ima jako malo, skoro ništa i kako smo svi veliki fanovi “Uvoda u anatomiju“, “Doktora Housea“ ili “Hitne službe“ zaključili smo da bi mogli napraviti igricu sa sličnom tematikom. Tu smo vidjeli rupu na tržištu, koristimo teme koje su već dokazane na televiziji i znamo da ih naša publika voli. Zbog toga smo odabrali fokusirati se na odraslu žensku publiku koja je najmnogobrojnija i dobri su potrošači. Nadamo se privući i dio publike koji se dosad nije igrao, ali uživa u takvim TV-programima.
Prva testiranja provodite na stranim tržištima, o kojim se zemljama radi i jeste li zadovoljni prvim reakcijama?
Hrvatsko tržište je dosta malo pa smo ga odlučili ostaviti za kasnije. Prvo smo počeli s tržištima u Aziji, točnije u Indiji, Vijetnamu i na Filipinima, a otvorili smo i europska tržišta, Nizozemsku i Irsku. Tu testiramo prvo i zasad smo jako zadovoljni rezultatima. Naša očekivanja su čak i prevaziđena, uvjereni smo da smo na pravom putu. Radimo punom parom da napravimo još sadržaja za korisnike, dodamo još stvari u igricu i plan nam je da do kraja godine izađemo na glavna svjetska tržišta, prvenstveno SAD. Domaće tržište se nadamo kompletno otvoriti najesen. “Merge Medicine“ je trenutno dostupna na Google Playu, znači na Android telefonima, a od devetog ili desetog mjeseca bi trebala biti dostupna i na iPhoneu. Igrica će biti besplatna i moći ćete je igrati bez da išta potrošite, no imat ćete opciju pogledati kakvu reklamu za što ćete dobiti i neku nagradu. Postojat će i mogućnost kupnje nečega u igrici što vam može olakšati i ubrzati igranje.
Također ste u fazi privlačenja investicija. Kako napreduje taj proces i kakve ulagače tražite?
Prošle godine smo zatvorili preseed rundu koju je vodio AYMO Ventures i sad smo u procesu dizanja seed runde koju ćemo koristiti za skaliranje i izlazak na globalna tržišta. Prvenstveno tražimo lokalne i regionalne investitore, a gledamo da uključimo i takozvane impact investitore pošto smo mi ipak jedna rijetka zvjerka koja ima puno žena u firmi i radi proizvod za žene. Naravno, zanimaju nas i anđeli investitori koji su zainteresirani za gaming industriju i mobilne platforme. Gledamo to kao dugoročno partnerstvo i bitno nam je da netko stvarno razumije što želimo napraviti, da imamo slične poglede na to kuda idemo s našim proizvodom.
Jedan odgovor
To sam igrala kao malaaa