Građani će od 1. lipnja moći pristupiti Središnjem registru stanovništva te po potrebi ispraviti i ažurirati određene podatke, dok će s prvim danom 2027., kada u potpunosti zaživi, registar postati službena osnova za ostvarivanje socijalnih i drugih prava, rečeno je na konferenciji za medije u Ministarstvu financija.
Registar su predstavili potpredsjednik Vlade i ministar financija Tomislav Ćorić, ravnatelj Porezne uprave Božidar Kutleša te državna tajnica u Ministarstvu financija Tereza Rogić-Lugarić.
Prema riječima ministra, registar će od 1. lipnja biti dostupan na uvid svim zainteresiranim građanima, a od 1. siječnja 2027. će ga moći koristiti sva tijela državne uprave i Vlada, kao nositelj ekonomske politike. Istaknuo je da registar predstavlja ogroman iskorak u funkcioniranju tijela javne uprave, pa i u pogledu vođenja fiskalne politike, kao i svih politika vezanih za proračun, pri čemu će Vladi omogućiti preciznije usmjeravanje različitih mjera i potpora, prema onima kojima su nužne.
Rekao je i da razdoblje od početka lipnja do kraja listopada nosi određenu odgovornost građana da uđu u registar, provjere podatke koji su skupljani iz više izvora i po potrebi ih ažuriraju ili isprave kako bi registar bio što vjerodostojniji. Registru će se moći pristupiti putem sustava e-Građani ili u nadležnoj ispostavi Porezne uprave. Pritom, sve potrebne informacije o registru, kao i izravan pristup, dostupni su na stranici registar-stanovnistva.gov.hr
Na konferenciji je istaknuto kako se građanima jamče najviši standardi zaštite privatnosti, u skladu s europskom GDPR regulativom, prenosi Hina. “Pristup podacima imaju isključivo ovlašteni korisnici – građani i institucije – i to samo kada za to postoji jasna i opravdana zakonska osnova”, rečeno je.
Registar za građane znači brže i jednostavnije ostvarivanje prava, kao i manje administracije, odnosno nepotrebnog prikupljanja dokumentacije i obilaženja šaltera, s obzirom na to da će državne institucije i jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave iz registra moći crpiti sve potrebne podatke. Također, uspostavom registra se ukida i klasičan popis stanovništva, koji će po Ćorićevim riječima od 1. siječnja 2027. biti kontinuiran. Govoreći o primjerima benefita od uspostave registra, ministar je naveo da još trenutačno postoje određene nepodudarnosti u broju članova pojedinih kućanstava, što može utjecati i na ostvarivanje određenih prava koja se temelje upravo na broju članova kućanstva.
“Tako više neće biti moguća situacija u kojoj, mimo registra, neko kućanstvo komunicira veći broj članova na temelju čega bi ostvarilo određene naknade iz segmenta socijalne politike”, ustvrdio je Ćorić.
Čelnik Porezne uprave Kutleša je rekao da su Porezna uprava i Ministarstvo financija puno i predano radili na integraciji podataka, a u suradnji i s drugim institucijama, kako onima koje su bile izvor podataka, tako i onima koje će biti korisnici registra. Cijeli projekt koštao je 13,8 milijuna eura, što je Kutleša usporedio s popisom stanovništva, koji je koštao oko 23 milijuna eura.
Središnji registar stanovništva (SRS) je elektronički vođena službena evidencija koja objedinjuje podatke o stanovništvu RH. Sadrži podatke o broju i prostornom rasporedu stanovnika prema socijalnim, ekonomskim, obrazovnim, migracijskim, stambenim i drugim obilježjima te omogućuje učinkovitije vođenje upravnih i drugih službenih postupaka.
Pročitajte još:
Uključuje i podatke o srodstvu te podatke o kućanstvima, u smislu i tko ga sve čini. Konkretno, sadržavat će podatke preuzete iz drugih postojećih registara i službenih evidencija, kao što su OIB, osobno ime, prebivalište, obrazovanje, zaposlenje, zatim podatke o osnovi osiguranja, stambenoj jedinici i kvaliteti stanovanja, dok će posebni dio registra uključivati podatke dobivene na temelju dobrovoljne izjave građana, kao što su oni o izvanbračnoj zajednici ili neformalnom partnerstvu, o etno-kulturnim obilježjima, primjerice o vjeri, materinskom jeziku i nacionalnosti, kao i kontakt podatke.
Registar uključuje sve hrvatske državljane i strance s prebivalištem i boravištem u Hrvatskoj, kao i hrvatske državljane u inozemstvu s OIB-om. Sve skupa, riječ je o oko 5,64 milijuna građana.
