U 2024. godini, stagnacija na tržištu rada u Europskoj uniji činila je 11,7 posto proširene radne snage, što predstavlja 26,7 milijuna ljudi u dobi od 15 do 74 godine dostupnih za rad, ali koji ne sudjeluju na tržištu rada u potpunosti, objavio je Europski ured za statistiku, Eurostat.
To je uključivalo nezaposlene i nedovoljno zaposlene osobe, one koji traže posao iako nisu odmah dostupni za rad i one koji su odmah dostupni za rad, ali ne traže posao. Uz manje fluktuacije, stagnacija na tržištu rada u EU smanjuje se tijekom desetljeća, s 18,6 posto u 2015. godini.
Među zemljama EU, Španjolska je 2024. zabilježila najveći nedostatak radne snage, s 19,3 posto radnika dostupnih za rad, ali koji ne sudjeluju na tržištu rada, a slijede Finska sa 17,9 posto i Švedska sa 17,8 posto.
Nasuprot tome, stagnacija na tržištu rada bila je najniža u Poljskoj s pet posto, Malti 5,1 posto te Sloveniji i Mađarskoj, gdje obje imaju po 6,3 posto radnika dostupnih za rad, ali koji ne sudjeluju na tržištu rada. Hrvatska bilježi osam posto radnika dostupnih za rad ali koji ne sudjeluju na tržištu rada.
Detaljna analiza zaostale radne snage pokazuje da je 5,7 posto proširene radne snage bilo nezaposleno, 2,7 posto bilo je dostupno za rad, ali nije tražilo zaposlenje, 2,4 posto ljudi bili su nedovoljno zaposleni radnici s nepunim radnim vremenom, a 0,9 posto tražilo je zaposlenje, ali nije bilo odmah dostupno za rad.
Nezaposlene osobe činile su većinu ove radne snage na tržištu rada u 23 zemlje EU, s najvećim udjelima u Španjolskoj (10,9 posto), Grčkoj (9,9 posto), Finskoj i Švedskoj (po 7,9 posto).
Pročitajte još:
Međutim, bilo je nekih iznimaka. U Irskoj i Nizozemskoj većina nezaposlenih dolazila je od nedovoljno zaposlenih osoba koje rade nepuno radno vrijeme i to s udjelima od 4,4 odnosno 4,9 posto.
U Češkoj je najveći udio bio među osobama koje traže posao, ali nisu odmah dostupne za početak rada i to od 3,1 posto, navodi Eurostat, dok je u Italiji većina bila dostupna za rad, ali nije tražila zaposlenje, čak 7,3 posto.
16 Odgovora
Ilegalci sami na državnim kombinacijama
Čuj to radili bi ali nisu dostupni odmah
A zaposleni ljudi, kaj buš.
To su oni šta bi novce bez rada
Bas cudno nesto
Pitanje je što će iz svega ovoga biti.
Unatoč blagom poboljšanju, EU i dalje ima milijune ljudi spremnih za rad, ali bez prilike.
Ma strašno
Strasno
Ne razumijem kakav je to profil ljudi koji bi kao radili, ali nisu dostupni odmah za zaposlenje. Molim objašnjenje istoga?
Posla ima tko hoće raditi
To se kaže tražim posao a Boga molim da ga ne nađem.
Zabrinjavajuće je koliko ljudi u EU i Hrvatskoj ne koristi svoj radni potencijal – pokazuje da još ima prostora za bolje zapošljavanje i prilike za sve.
Sramota
Sve ih treba upregnut
Svašta