Hrvatska ima najveći turistički intenzitet u EU, čak 24,5 turističkih noćenja po stanovniku

U prošloj godini Europska unija je imala 3,1 milijardu noćenja ostvarenih u turističkom smještaju što je rast od 4,1 posto u odnosu na tri milijarde noćenja iz godine ranije. Gotovo podjednak broj noćenja otpao je na domaće i međunarodne goste.

U odnosu na 2015. godinu broj noćenja u turističkom smještaju u EU skočio je za čak 26,5 posto jer je tada iznosio 2,5 milijarde.

Detaljnije promatranje podataka koje je prikupio Eurostat pokazuje da su u 2025. 80,9 posto ili 2,5 milijarde noćenja ostvarili domaći turisti ili turisti iz drugih zemalja EU-a. Na goste iz ostalih europskih zemalja otpalo je 10,4 posto noćenja.

Turisti iz Sjeverne i Južne Amerike imali su doprinos od 4,9 posto u ukupnom broju noćenja, odnosno 155,5 milijuna, a na goste iz Azije otpalo je 2,6 posto ili 81,6 milijuna noćenja.

Oceanija i Afrika imale su zanemariv doprinos. Iz Oceanije su putnici ostvarili 15,2 milijuna noćenja ili 0,5 posto u ukupnom broju te iz Afrike 12,9 milijuna noćenja ili 0,4 posto.

Ipak vrijedno je napomenuti da je na godišnjoj razini najviše porastao upravo broj noćenja gostiju iz Azije i Afrike. U slučaju Azije rast je bio 15,4 posto, a u slučaju Afrike 13,7 posto.

U odnosu na 2015. godinu broj noćenja turista iz dviju Amerika se udvostručio, odnosno porastao je za 101,9 posto s tadašnjih blizu 77 milijuna.

Turistički intenzitet se mjeri omjerom broja noćenja i broja stanovnika u određenom području ili zemlji. Tako je čitav EU zabilježio omjer od sedam turističkih noćenja po stanovniku u 2025. godini. To je rast u odnosu na brojku od 6,7 noćenja iz 2024.

Zemlja koja se najviše ističe u tom smislu je Hrvatska koja je u prošloj godini imala 24,5 turističkih noćenja po stanovniku. To, naravno, pokazuje i stupanj ovisnosti o turističkom sektoru.

Druga je na toj ljestvici Malta s brojkom od 21,7 noćenja po stanovniku, a treći je Cipar s 19,4. Na četvrtom je mjestu još jedna mediteranska turistička destinacija, a to je Grčka s brojkom od 15,1 turističkih noćenja na jednog stanovnika.

Peto mjesto zauzima Austrija koja je poznata po zimskom, ali i ljetnom, planinskom turizmu i tamo je stopa bila 14,6 noćenja po stanovniku. Dalje slijede Španjolska s malo iznad 10 noćenja po stanovniku ispred Italije koja  ima oko devet te Slovenije s oko osam.

Najslabiji omjer je ostvarila Rumunjska s tek 1,6 noćenja. Pri dnu ljestvice su još Latvija s 2,7 te Poljska i Slovačka s 2,9 turističkih noćenja na jednog stanovnika.

Ono što treba napomenuti je da je turistički intenzitet vrlo blisko vezan s održivošću turizma. Izražen turistički intenzitet može stvoriti jak pritisak na infrastrukturu i javne usluge kao što su bolnice, rad policije ili mogućnosti parkiranja te na kvalitetu života u lokalnoj zajednici.

Hrvatska, koja je u vrhu EU-a također po sezonalnosti turizma, u prošloj je godini imala 94,8 milijuna turističkih noćenja.

U srpnju ove godine bilo ih je 25,3 milijuna.