Hrvatska uvjerljivo prva u EU po sezonalnosti turizma

Česte su izjave hrvatskih turističkih dužnosnika kako je potrebno razvući sezonu, odnosno prijeći iz sezonalnog na cjelogodišnji turizam, no u praksi se stvari očito sporo mijenjaju i u prikazu svih parametara kojima se sezonalnost mjeri Hrvatska je na vrhu u turističkom sektoru Europske unije (EU).

Istini za volju, treba reći da se i na razini čitavog EU-a najviše turističkih noćenja ili gotovo trećina ostvari u srpnju i kolovozu. No, podaci koje je obradio Eurostat pokazuju da među članicama najveću sezonalnost iskazuju Hrvatska, Grčka i Bugarska, a među zemljama kandidatima za članstvo ili članicama Europskog udruženja slobodne trgovine (EFTA) Crna Gora i Albanija.

U EU-u kao cjelini najpopularniji turistički mjesec je kolovoz. Prošle je godine u tom mjesecu zabilježeno 16 posto svih noćenja u godini što je bila brojka od 501 milijuna. Drugi je srpanj s udjelom od 15 posto ili 460 milijuna noćenja.

Broj noćenja u mjesecu vrhunca sezone bio je 3,6 puta veći no u turistički najslabijem mjesecu siječnju.

U računanju sezonalnosti korišteno je nekoliko metoda. Jedna je uporaba Ginijevog koeficijenta koji mjeri nejednakost u distribuciji, a u ovome slučaju raskorak između promatrane sezonalnosti i situacije izvan sezone. U Hrvatskoj je koeficijent 0,59 što znači da je ta razlika više no dvostruka u odnosu na koeficijent EU-a koji iznosi 0,25.

Visoku sezonalnost prema tom koeficijentu ima i Grčka od 0,49, a zatim Bugarska s 0,39.

Drugi pristup gleda udio dva prevladavajuća mjeseca u godišnjem broju noćenja. I tu je sezonski učinak najizraženiji u Hrvatskoj jer je 55 posto svih noćenja otpalo na srpanj i kolovoz. Bugarska je druga sa 43 posto, a Grčka treća sa 42 posto.

Najmanja je stopa na Malti od 22 posto, a onda slijede Njemačka i Finska s 24 posto.

U Hrvatskoj je u prošloj godini zabilježeno 94,8 milijuna noćenja, a postotni udio srpnja i kolovoza u toj ukupnoj brojci je 26,3 i 28,2 posto.

Za usporedbu, Španjolska je imala 512,9 milijuna noćenja s udjelom srpnja od 16,6 posto te kolovoza od 19,3 posto.

Treći analitički pristup je takozvana sezonalna devijacija definirana kao prosjek apsolutne devijacije mjesečnih podataka u odnosu na godišnji prosjek. Najveću sezonalnu devijaciju od 8,1 bodova ima Hrvatska, a nakon toga sa 6,6 slijedi Grčka. Najnižu od 1,4 bodova je iskazala Litva.

Konačno, može se pogledati i omjer noćenja najboljeg i najlošijeg mjeseca. Kako rekosmo, u EU broj noćenja u kolovozu bio je 3,6 puta veći no u siječnju. Za Hrvatsku je taj omjer 41,1 u korist kolovoza dok je za Grčku 20,5.

U Hrvatskoj na noćenja iz siječnja, veljače, ožujka, studenoga i prosinca otpada manje od pet posto ukupnog godišnjeg broja noćenja.

Zemlje koje nude i zimski turizam poput Austrije i Finske imaju praktično dvije sezone i onda je sezonalna raspoređenost ravnomjernija.

Analiza otkriva i podatak da u Hrvatskoj, Bugarskoj i Grčkoj hoteli u trećem tromjesečju ostvaruju više od polovice ukupnog broja noćenja.

Štoviše, u Hrvatskoj strani gosti naprave 69 posto noćenja u trećem tromjesečju, a prvi i zadnji kvartal zajedno daju tek udio od sedam posto.