Nedovoljna digitaliziranost poslovanja prijetnja je konkurentnosti gospodarstva

Unatoč ubrzanom rastu značaja domaće ICT industrije u hrvatskom gospodarstvu koji se mjeri stalnim rastom udjela u BDP-u, ICT industrija i dalje hvata korak s konkurencijom u EU, a po pitanju stanja digitaliziranosti i dalje imamo zaostajanje jednog velikog dijela gospodarstva, malih i srednjih poduzeća, upozoreno je u srijedu na briefingu HUP-ICT udruge.

Sugovornici briefinga to su istaknuli kao prijetnju konkurentnosti gospodarstva koju ne bi smjeli dozvoliti, posebno jer u Hrvatskoj imamo dovoljno znanja i uspješnih primjera digitalizacije u čitavom nizu sektora.

Iz HUP-ICT-a su naglasili kako upravo s tim ciljem organiziraju četvrto izdanje svoje poslovne konferencije Digitalna (R)evolucija koja će se održati 28. studenog u Mozaik Event Centru u Zagrebu, gdje će pokazati konkretne primjere digitalizacije u domaćim tvrtkama te educirati i pokrenuti razmjenu znanja i iskustva o digitalizaciji među poduzetnicima.

Jedan od tih primjera, onaj hrvatske podružnice Ikee, su nam predstavili i ovom prilikom uz pomoć videa koji prikazuje kako je prije četiri godine pokrenuti digitalni tim te tvrtke osmislio Ikea Scan i Ikea Kompas. Riječ je o aplikacijama koje omogućavaju kupcima da skeniraju proizvode i provjere koliki je red na kasi, odnosno da se lakše navigiraju po samom dućanu.

Bilo je govora i o tome da je u segmentu malog i srednjeg poduzetništva i na globalnoj razini izazov potaknuti poduzetnike na korištenje tehnologija za inoviranje i stvaranje novih poslovnih modela, s obzirom da ih većina ulaže u tehnologije kako bi povećali internu produktivnost (56 posto) i produktivnost zaposlenika (32 posto).

“Digitalizacijom možemo značajno povećati produktivnost poslovanja, i što se tiče smanjenja troškova i što se tiče optimalne organizacije internih procesa. I to je važan dio digitalne transformacije na koji trebamo više poticati, pa i educirati domaće poduzetnike, jer ako u tom dijelu zaostaju u vrlo kratkom vremenu će izgubiti konkurentnost. No, pravi potencijal primjene digitalnih tehnologija u poslovanju je otvaranje novih poslovnih prilika putem inoviranja u smislu novih ili poboljšanih proizvoda, otkrivanja novih tržišnih niša i stvaranja novih poslovnih modela, a na to želimo inspirirati poduzetnike”, izjavio je Ivan Maglić, član Izvršnog odbora HUP-ICT udruge i programski direktor Digitalne (R)evolucije.

Na zaostajanje u digitalizaciji, posebno u segmentu malih i srednjih poduzeća u Hrvatskoj upozorila je i Europska komisija u izvješću Digitalno desetljeće Europe: Digitalni ciljevi do 2030. godine.

Među preporukama je istaknula da bi Hrvatska trebala ubrzati i procese digitalizacije poslovanja i poduzeća uz javne potpore radionicama i treninzima, povećanje sudjelovanja u postojećim programima (financiranja), posebno među malim i srednjim poduzećima.

Uz to, iz EK nas potiču na povećanje broja ICT stručnjaka, i to na način povećanja kapaciteta obrazovnog sustava, ali i konkretnih mjera zadržavanja tih stručnjaka u zemlji, pa onda i privlačenja više ICT studenata i stručnjaka u Hrvatsku. Sudionici briefinga su vezano uz te poruke iz Europske komisije istaknuli kako je cilj naše ICT industrije imati 50.000 ICT stručnjaka u narednih 10 godina.

“Digitalna tehnologija je pokretač produktivnosti. Svi koji se žele razvijati u biznisu moraju brzo usvajati tehnologije. Male tvrtke su često agilnije u usvajanju pojedinih poslovnih procesa od velikih, no važno je koristiti tehnologiju i za poboljšanje internih procesa i za inoviranje koje omogućuje otvaranje novih prilika na tržištu. Digitalizacija ne mora nužno biti skupa niti je put u nepoznato”, kazao je Hrvoje Balen, predsjednik HUP-ICT udruge.

U sklopu briefinga predstavnici tvrtke Ericsson Nikola Tesla predstavili su rješenje razvijeno u Hrvatskoj koje korištenjem tehnologije proširene stvarnosti omogućuje raznim službama za potporu korisnicima i serviserima mnogo pametniju organizaciju i učinkovitije rješavanje problema i raznih preventivnih pregleda na terenu , dok je software kompanija CROZ pokazala primjenu velikih jezičnih modela (poput ChatGPT-a) u poslovnom okruženju na jednostavnom primjeru unapređenja poslovanja – chatbot je, naime, ljutite mailove korisnika automatski slao na adrese korisničke podrške.

“Kroz uvođenje tehnoloških inovacija, suvremenih komunikacijskih rješenja, automatizacije i umjetne inteligencije, mnoge rutinske zadatke mogu preuzeti sustavi, čime se pomaže zaposlenicima da budu još produktivniji. Ova transformacija omogućuje zaposlenicima da se fokusiraju na zadatke koji zahtijevaju ljudsku kreativnost, analitičke sposobnosti i donošenje odluka temeljenih na kompleksnim podacima. Time se potiče stvaranje novih radnih mjesta i dodane vrijednosti koja značajno podiže konkurentnost poduzetnika na tržištu”, naglasio je Miroslav Kantolić, dopredsjednik Izvršnog odbora HUP-ICT Udruge.