Najveći hrvatski prijevoznici povećali prihode, ali izgubili dio profitabilnosti

Svaka roba koja stigne do trgovine, tvornice ili krajnjeg kupca barem je dio puta prevezena cestom. Zbog toga poslovni rezultati hrvatskih prijevozničkih tvrtki ne odražavaju samo stanje u logistici, nego i šire trendove u domaćem gospodarstvu, od potrošnje i proizvodnje do međunarodne trgovine.

Unatoč izazovima, cestovni prijevoz i dalje je dominantan oblik kopnenog prijevoza robe u Hrvatskoj, a domaći prijevoznici važan su dio europskih logističkih lanaca. Velik dio prihoda ostvaruje se na međunarodnom tržištu, gdje naše tvrtke konkuriraju prijevoznicima iz cijele Europske unije.

Za prijevoznike je posljednjih godina najveći izazov upravo očuvanje marži. Nakon razdoblja visokih vozarina tijekom poremećaja u opskrbnim lancima, cijene prijevoza postupno su se normalizirale, dok su troškovi poslovanja ostali povišeni, što je dodatno pritisnulo profitabilnost sektora.

Takva konkurentnost zahtijeva kontinuirana ulaganja. Primjerice, RALU Logistika, najuspješnija hrvatska tvrtka u djelatnosti cestovnog prijevoza robe, početkom lipnja objavila je da će investirati pet milijuna eura u nabavu 25 tegljača i poluprikolica.

U pitanju je kompanija osnovana 1989. godine koja je od malog domaćeg prijevoznika prerasla u najvećeg neovisnog 3PL providera (third party logistics) u regiji. Danas ima više od 700 zaposlenika i 150 stalnih klijenata te je do sada ukupno investirala više od 100 milijuna eura u razvoj svog poslovanja.

Prošlu godinu RALU Logistika zaključila je s 50,8 milijuna eura prihoda i 4,2 milijuna eura neto dobiti, ostvarivši rast u obje kategorije. Time je zauzela prvo mjesto na ljestvici 10 vodećih hrvatskih tvrtki u djelatnosti cestovnog prijevoza robe, koju smo izradili prema podacima bonitetne kuće CompanyWall.

Ljestvica pokazuje da je deset najvećih prijevoznika lani imalo ukupno 261,8 milijuna eura prihoda, u odnosu na 250,7 milijuna godinu ranije. Istodobno je njihova ukupna neto dobit pala s 23,8 na 20,2 milijuna eura, dok je broj zaposlenih porastao s 1.522 na 1.559, što potvrđuje da rast prihoda nije pratio i rast profitabilnosti.

Ricardo d.o.o. iz Darde, drugoplasirana tvrtka na ljestvici, zadržala je prihode gotovo na razini prethodne godine, dok je neto dobit blago smanjena. Takav rezultat potvrđuje trend prisutan u većem dijelu sektora, u kojem rast operativnih troškova i pritisak na marže otežavaju pretvaranje stabilnih prihoda u snažniji rast dobiti. Tvrtka je pritom smanjila i broj zaposlenih, što može upućivati na nastavak optimizacije poslovanja u zahtjevnim tržišnim uvjetima.

Najizraženiji pad profitabilnosti među vodećim prijevoznicima zabilježio je Manšped d.o.o. iz Kukuljanova. Neto dobit kompanije pala je za 65,8 posto, sa 7,8 milijuna na 2,7 milijuna eura.

Pad je znatno veći od smanjenja prihoda i upućuje na snažan pritisak na marže, ponajprije zbog nižih vozarina na europskom tržištu, slabije industrijske aktivnosti i kontinuiranog rasta troškova poslovanja.

Transeuro Adria nastavila je s rastom poslovanja te je prošle godine povećala prihode na 29,3 milijuna eura, u odnosu na 22,6 milijuna godinu ranije. Iako je neto dobit blago pala, s 3,9 na tri milijuna eura, tvrtka je zadržala visoku razinu profitabilnosti.

Financijski rezultati vodećih hrvatskih cestovnih prijevoznika pokazuju da u sektoru više nema jedinstvenog obrasca poslovanja.

Dok su pojedine tvrtke, poput RALU Logistike, uspjele povećati i prihode i dobit, druge su zadržale stabilne rezultate, no dio kompanija suočio se s osjetnim padom profitabilnosti. Razlike među njima sve više ovise o strukturi klijenata, međunarodnoj prisutnosti, učinkovitosti poslovanja i sposobnosti da rast troškova nadoknade većom dodanom vrijednošću usluge.