MMF prognozira rast hrvatskog gospodarstva od 2,4 posto u 2023. godini

Foto: Wikipedia/Suradnik13

Hrvatsko gospodarstvo ove će godine porasti 2,4 posto, dok će prosječna inflacija biti 7,5 posto, navodi se u priopćenju Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) koje prenosi Hina.

MMF je tako svoje ranije prognoze revidirao naviše, budući da je u izjavi Misije na kraju posjeta Hrvatskoj u okviru redovitih konzultacija sa zemljama članicama 23. svibnja bio predviđen rast hrvatskog gospodarstva od 2,2 posto u ovoj godini, a u travanjskim prognozama od 1,7 posto.

Izvršni odbor MMF-a ističe da je Hrvatska ove godine postala 20. članica europodručja, što dokazuje da je ostvarila velik napredak od pridruživanja EU-u 2013., a uvođenje eura poboljšalo je državni rejting, olakšalo pristup tržištima kapitala i u velikoj mjeri uklonilo tečajni rizik.

Gospodarski rast u 2022. je godini, potaknut domaćom potražnjom i turizmom, iznosio 6,2 posto. Fiskalna pozicija znatno se poboljšala zabilježivši mali višak, a javni dug znatno se smanjio, na 69 posto BDP-a, što je ispod razine na kojoj je bio prije pandemije. Međutim, zbog snažnog porasta cijena energije i hrane inflacija potrošačkih cijena dosegnula je potkraj godine najvišu razinu u posljednjih nekoliko desetljeća, stoji u priopćenju.

Foto: Pixabay.com

Ove godine se očekuje da će slaba inozemna potražnja, pooštravanje uvjeta financiranja te i nadalje velika globalna neizvjesnost ublažiti stopu rasta na 2,4 posto. Predviđa se da će se od 2024. postupno oporavljati prema potencijalnoj stopi rasta.

Prema projekcijama MMF-a, inflacija će se smanjivati na prosječno 7,5 posto u 2023., i snižavati do ciljane stope inflacije ESB-a od 2 posto krajem 2025. Izgledi i nadalje podliježu velikoj neizvjesnosti, stoji u priopćenju uz opasku da je uvođenje eura imalo vrlo ograničen utjecaj na inflaciju.

Kako dalje ističe Izvršni odbor MMF-a, kratkoročna fiskalna politika treba poduprijeti pooštravanje monetarne politike i ne pridonositi povećanju agregatne potražnje. Zamjećuju, naime, da na tržištu rada nedostaje radne snage, temeljna je inflacija još uvijek povišena, a uvođenje eura ublažilo je učinak pooštravanja monetarne politike ESB-a. Stoga se ekspanzivnom fiskalnom politikom stvara rizik za poticanje domaće potražnje i inflacije te ugrožavanje konkurentnosti Hrvatske. Potrebno je ukinuti široko rasprostranjene mjere, osobito gornje granice cijena energije i porezna rasterećenja.

Nadalje, s obzirom na vrlo rigidnu proračunsku potrošnju u Hrvatskoj i potrebu za daljnjim smanjenjem javnoga duga, svaka bi porezna reforma trebala sačuvati izvore prihoda i ujedno poboljšati strukturu poreznog sustava s ciljem smanjenja distorzija te podržavanja pravednosti i rasta.

Suvremeni porez na imovinu i ublažavanje povoljnog oporezivanja prihoda od kratkoročnog najma pridonijelo bi smanjenju potražnje za stambenim nekretninama, povećanju ponude i poticanju participacije radne snage. Pojednostavljen i transparentan sustav plaća u javnom sektoru u kojemu se nagrađuje zaslužnost i produktivnost pridonio bi poboljšanju javnih usluga i povećao učinkovitost tog sektora.

Napominju i da povećanje troškova za zdravstvo i mirovine uzrokovano starenjem stanovništva zahtijeva da se obnove napori za produženje radnog vijeka i odlučno riješe dospjele neplaćene obveze u zdravstvenom sektoru.

Fiskalni sustav trenutačno je stabilan, a bankovni sustav i nadalje profitabilan, dobro kapitaliziran i vrlo likvidan, naglašava se u priopćenju.

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Popularno

Novi broj magazina „Financije.hr” donosi brojne ekskluzivne poslovne priče, intervjue i događaje iz regije i svijeta…

Komentari