Njemački kancelar Friedrich Merz poručio je da će se protiviti svakom budućem zajedničkom zaduživanju Europske unije, iako njegova vlastita vlada pokreće golemi program zaduživanja za obranu vrijedan gotovo 780 milijardi eura.
Govoreći u Aachenu, gdje je bivšem predsjedniku Europske središnje banke Mariju Draghiju dodijeljena nagrada Karla Velikog, Merz je rekao da EU mora promijeniti prioritete u proračunskoj potrošnji umjesto da ponovno poseže za zajedničkim dugom.
“Neki sada vjeruju da bismo taj bolan zadatak mogli izbjeći preuzimanjem novog duga EU-a”, rekao je Merz. “Njemačka tim putem ne može ići iz ustavnih razloga.”
Dodao je da već sada dovoljno zemalja troši više na kamate nego na obranu zbog prevelikog duga te da se ne smije dopustiti da i proračun EU-a upadne u takvu situaciju.
Merzova poruka otvara prostor za novi sukob s Parizom oko idućeg sedmogodišnjeg proračuna EU-a od 2028. godine. Francuska, čiji javni dug premašuje 115 posto BDP-a, zagovara veći europski proračun i novo zajedničko zaduživanje za financiranje europskih obrambenih projekata.
Europska komisija također je predložila da se veća potrošnja EU-a financira novim zajedničkim dugom i porezima. No Njemačka ostaje oprezna prema takvom modelu, pozivajući se na fiskalnu disciplinu i ustavna ograničenja.
EU je 2020. pristao na zajedničko zaduživanje do 800 milijardi eura radi oporavka od pandemijskog šoka. Njemačka i druge fiskalno opreznije zemlje tada su pristale na taj model uz uvjet da bude jednokratan i vremenski ograničen.
Do kraja 2025. države članice potrošile su tek nešto više od polovice od 577 milijardi eura dostupnih kroz bespovratna sredstva i zajmove. Ukupan iznos zaduživanja bio je manji od početnog plana, dijelom zato što zemlje poput Njemačke i Francuske nisu pokazale velik interes za korištenje zajmova.
Merzova pozicija na europskoj razini dolazi u trenutku kada je Njemačka kod kuće napravila veliki zaokret. Nakon pobjede njegove Kršćansko-demokratske unije na izborima, Merz je pokrenuo ustavnu promjenu koja omogućuje gotovo neograničeno javno zaduživanje za obrambenu potrošnju.
Njemačka vlada planira do 2030. potrošiti više od 778 milijardi eura na obranu. Uz to je ublažen i ustavni limit za novo zaduživanje kako bi se uspostavio fond od 500 milijardi eura tijekom 12 godina za obnovu zastarjele njemačke infrastrukture.
Taj zaokret uslijedio je nakon godina podinvestiranja i nakon pritiska američkog predsjednika Donalda Trumpa, koji je zaprijetio smanjenjem američke vojne prisutnosti u Europi. NATO članice su potom dogovorile povećanje izdvajanja za obranu s dva na pet posto BDP-a do 2035., pri čemu se 1,5 posto može odnositi na infrastrukturu koja ima i vojnu svrhu.
Njemačka bi taj cilj mogla dosegnuti do 2030., ali za zaduženije članice, poput Italije, čiji je dug oko 137 posto BDP-a, takav će zadatak biti znatno teži.
Merz je u Aachenu tvrdio da su fiskalna disciplina i održive razine duga ključne za europski suverenitet. To je pojam koji se češće povezuje s francuskim pozivima na veću stratešku autonomiju Europe od SAD-a i Kine, no Merz ga sada veže uz proračunsku odgovornost.
Najavio je da će se u pregovorima o europskom proračunu zalagati za “radikalno pojednostavljenu strukturu”, ulaganja u konkurentnost i obranu te usmjeravanje europskog novca na europske politike.
Europsko naoružavanje, međutim, ne prolazi bez kritika. Papa Lav u četvrtak je upozorio da golema obrambena potrošnja povećava napetosti i nesigurnost, iscrpljuje ulaganja u obrazovanje i zdravstvo, potkopava povjerenje u diplomaciju i obogaćuje elite koje ne mare za opće dobro.
Pročitajte još:
Merz je u govoru odao počast i svom političkom mentoru Wolfgangu Schäubleu, pokojnom njemačkom ministru financija koji je tijekom dužničke krize zagovarao izlazak Grčke iz eurozone. Rekao je da su i Draghi i Schäuble bili “spasitelji eura”, jer su povezivali stabilnost valute s reformama.
Njegova poruka Europi zato je dvostruka: Njemačka je spremna masovno se zadužiti za vlastitu obranu i infrastrukturu, ali ne želi da se isti model ponovi na razini EU-a. To će vjerojatno biti jedna od ključnih napetosti u europskim raspravama o proračunu, obrani i budućem financiranju zajedničkih politika.
