Francuski predsjednik Emmanuel Macron poručio je da Francuska neće ukinuti porez na digitalne usluge pod pritiskom američkog predsjednika Donalda Trumpa, koji je zaprijetio carinama od 100 posto na francuska vina ako Pariz ne odustane od oporezivanja američkih tehnoloških divova.
Trump je uoči odlaska na summit skupine G7, koji se održava na obali Ženevskog jezera, rekao da SAD neće imati izbora nego uvesti visoke carine na francusko vino ako Francuska ne ukloni digitalni porez. Prema njegovim riječima, zahtjev je izravno prenio Macronu.
Francuska od 2019. primjenjuje porez od tri posto na prihode od digitalnih usluga koje u zemlji ostvaruju velike tehnološke kompanije. Porez se odnosi na kompanije koje u Francuskoj ostvaruju više od 25 milijuna eura prihoda, a globalno više od 750 milijuna eura.
Washington taj porez već godinama doživljava kao mjeru usmjerenu ponajprije protiv američkih tehnoloških kompanija, iako se formalno primjenjuje prema kriterijima prihoda, a ne sjedišta kompanije.
Macron je u razgovoru za francusku televiziju TF1 odbacio mogućnost popuštanja pod američkim pritiskom.
“Carine nikome ne koriste, posebno ne carine između zemalja G7”, rekao je Macron. Na pitanje hoće li popustiti pred Trumpovim prijetnjama, odgovorio je: “Ne, jer to ne funkcionira tako.”
Nova prijetnja ponovno je uznemirila francuske izvoznike vina i žestokih pića, koji upozoravaju da se njihova industrija našla usred trgovinskog spora na koji nema utjecaja. Francuski proizvođači traže odgovorno djelovanje i smirivanje napetosti, osobito jer je riječ o sektoru snažno ovisnom o izvozu.
Trump je i ranije prijetio visokim carinama na vino i druga alkoholna pića iz Francuske i Europske unije, uključujući prijetnje carinama do 200 posto. Alkoholna pića među važnim su izvoznim proizvodima EU-a prema SAD-u, a vrijednost tog izvoza u 2024. iznosila je oko devet milijardi eura.
Posebno su osjetljivi proizvodi poput konjaka i šampanjca, čija je proizvodnja vezana uz zaštićene europske regije. Vina i žestoka pića iz EU-a trenutačno pri izvozu u SAD podliježu carini od 15 posto, a Francuska već dulje lobira da se ta stopa smanji na nulu.
Trumpova prijetnja dolazi u trenutku kada se Europska unija približava završnoj fazi provedbe trgovinskog dogovora sa SAD-om. Europski parlament trebao bi dati konačno političko odobrenje sporazumu koji su Trump i predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen postigli prošlog ljeta.
Dogovor predviđa carine od 15 posto na većinu robe iz EU-a, dok je Bruxelles pristao na nulte carine za američke proizvode. Europske prijestolnice već su podržale sporazum, pa bi glasovanje u Europskom parlamentu trebalo biti posljednji veći politički korak prije njegove provedbe.
U tekst sporazuma europarlamentarci su ugradili i zaštitne mehanizme, uključujući rok trajanja do kraja 2029. godine, osim ako se dogovor ne obnovi. Europska komisija dobila bi i mogućnost suspendiranja sporazuma ako SAD ne ispuni svoje obveze ili poremeti trgovinu i ulaganja.
Predsjednik trgovinskog odbora Europskog parlamenta Bernd Lange rekao je da je Parlament jasno dao do znanja da neće prihvatiti bilo kakav dogovor sa SAD-om bez zaštite europskih interesa.
Iako najveće političke skupine u Europskom parlamentu podržavaju sporazum, dio zastupnika iz redova Zelenih, Ljevice i nekih centrističkih stranaka smatra da je EU previše popustila Washingtonu.
Pročitajte još:
Za Bruxelles je dogovor način da se stabiliziraju trgovinski odnosi sa SAD-om nakon razdoblja neizvjesnosti i Trumpovih carinskih prijetnji, osobito u sektorima čelika, aluminija i automobila. Za Macrona, međutim, novi spor oko digitalnog poreza pokazuje da ni završetak šireg carinskog dogovora ne znači kraj trgovinskih napetosti između Europe i SAD-a.
Spor oko francuskog digitalnog poreza tako bi mogao postati novi test za transatlantske odnose: između američkog pritiska na europske porezne politike i pokušaja EU-a da smiri trgovinski sukob, ali ne po cijenu potpunog odustajanja od vlastitih regulatornih i fiskalnih interesa.
