Predsjednica Europske središnje banke (ESB) Christine Lagarde izjavila je da Hrvatska ima nešto višu stopu inflacije od prosjeka eurozone, no kako je to posljedica i činjenice da joj je gospodarski rast među najvišima od zemalja članica te monetarne unije.
Lagarde je nazočila 30. međunarodnoj ekonomskoj konferenciji Hrvatske narodne banke (HNB) u Dubrovniku, a u zajedničkoj izjavi za medije s guvernerom HNB-a, Borisom Vujčićem, predsjednica ESB-a je istaknula da je po prvi puta u Hrvatskoj kao članici eurozone, pohvalivši napore vlasti za uvođenjem zajedničke europske valute.
Uvođenje eura je utjecalo na rast inflacije i kod drugih zemalja, pa tako i u Hrvatskoj, no po ocjeni Lagarde taj efekt je bio blag, po procjenama u prosjeku oko 0,4 posto.
Izazovi su prisutni, no Lagardeova vjeruje da će se trend pada inflacije nastaviti, a prema procjenama ESB-a inflacija bi ciljanu razinu od oko dva posto trebala dosegnuti u drugoj polovici 2025. godine.
Upitana o razlozima zašto je inflacija u Hrvatskoj među najvišima u eurozoni, Lagarde je istaknula da Hrvatska ima i jednu od najviših stopa gospodarskog rasta u eurozoni, pa joj je i inflacija iznad prosjeka.
“To dvoje često ide zajedno. Eurozona ima 20 članica, a ESB mora provoditi mora monetarnu politiku koja je dobra za cijelu monetarnu zajednicu”, kazala je Lagarde, između ostalog napomenuvši i da je stopa nezaposlenosti u Hrvatskoj niža od prosjeka eurozone.
Upitana o tome da američka središnja banka FED nije počela sa spuštanjem kamatnih stopa, dok ESB jest, Lagarde je ocijenila da je gospodarska situacija u SAD-u drugačija no u Europi, u smislu i da preko Atlantika još nisu do kraja uvjereni da je inflacija na silaznoj putanji.
Hrvatsku državu i gospodarstvo je ocijenila kao ozbiljne, solidne i disciplinirane, dok je monetarna politika u “dobrim rukama” središnje banke, izrazivši zadovoljstvo suradnjom s guvernerom Vujčićem, koji je i član Upravnog vijeća ESB-a.
Uz zdrave javne financije i fiskalni okvir, konvergencija Hrvatske će se nastaviti, smatra Lagarde.
Kamate na kredite u Hrvatskoj rasle sporije no u eurozoni
ESB je prošli tjedan snizio kamatne stope u eurozoni za četvrtinu postotnog boda, ocijenivši da su stvoreni “primjereni uvjeti” za ublažavanje monetarne politike, s obzirom na popuštanje inflacije u proteklim mjesecima.
Guverner HNB-a rekao je da su kamate u Hrvatskoj porasle znatno manje no u ostatku eurozone, jer su krediti hrvatskih građana pretežno s fiksnim kamatnim stopama, a tamo gdje su varijabilne pretežno se vežu za Nacionalnu referentnu stopu (NRS).
„Međutim, budu li kamatne stope ESB-a nastavile padati značajnije, uz očekivano smanjivanje stopa inflacije prema razini od dva posto, onda će se taj pad postupno preliti i na novoodobrene kredite u Hrvatskoj“, rekao je Vujčić, dodajući da ESB, nakon početnog smanjenja kamatnih stopa, ne želi davati nikakve signale o njihovom budućem kretanju.
Nedostatak kvalificirane radne snage dugoročniji problem
Kada je riječ o hrvatskom tržištu rada, dobra je vijest da je zaposlenost na najvišoj, a nezaposlenost na najnižim razinama, no problem predstavlja nedostatak kvalificirane radne snage i to se neće jako brzo promijeniti, ocijenio je guverner.
Potražnja za radom se može zadovoljiti na tri načina, a to je povećanjem stope participacije radno sposobnog stanovništva, produženjem radnog vijeka te imigracijom, to jest uvozom radne snage.
“To su tri načina. Mi moramo odlučiti kao društvo kojim putem želimo ići”, poručio je Vujčić.
Pročitajte još:
Na pitanje o snažnom porastu nenamjenskih gotovinskih kredita, Vujčić je rekao da HNB vrlo pozorno promatra to tržište, koje vidi kao područje potencijalne ranjivosti po financijsku stabilnost.
“Za sada još uvijek, kad gledamo omjere duga i dohotka stanovništva, ne vidimo nešto što bi dovelo do toga da bi bili vrlo zabrinuti, ali ako se to nastavi moguće je da ćemo i imati neke mjere”, izjavio je Vujčić.
2 Odgovora
Super
Istina, lijep članak