Na kraju prošle godine hrvatska su kućanstva imala depozite vrijedne 39,56 milijardi eura što je rast od 4,9 posto naspram kraja 2023. godine, objavila je Hrvatska narodna banka (HNB).
Oročeni depoziti su u 2024. porasli višom stopom no ukupni depoziti, odnosno 6,9 posto.
Depoziti nefinancijskih društva došli su na 17,1 milijardu eura, a opće države na 6,2 milijarde eura.
Istodobno, krediti su kućanstava dosegli 24,3 milijarde eura i to je rast od 12,1 posto.
Za usporedbu, krediti nefinancijskim društvima iznosili su 15,5 milijardi eura te općoj državi 5,4 milijarde eura.
Stopa rasta kredita za nefinancijska društva iznosila je 6,4 posto.
Među kreditima koji su plasirani kućanstvima najviše je stambenih i oni su iznosili 11,88 milijardi eura ili devet posto više no na kraju 2023. godine. Gotovinski krediti došli su na 9,2 milijarde eura što je rast od 15 posto u 2024. godini.
Zbog vidljivog rasta gotovinskih kredita HNB je najavio mjere koje će usporiti takvu vrstu kreditiranja kućanstava radi očuvanja financijske stabilnosti sustava.
Od 1. travnja iznos novog zaduživanja potrošača će biti ograničen na način da pri odobravanju novoga kredita omjer mjesečne otplate ukupnog duga i dohotka ne smije biti veći od 45 posto za stambene i 40 posto za ostale kredite.
Pročitajte još:
Ročnost stambenih kredita ograničava se na 30, a ostalih na 10 godina. Omjer iznosa stambenog kredita i vrijednosti nekretnine neće moći prelaziti 90 posto.
U protekloj godini najbržom stopom su rasli krediti po kreditnim karticama, i to čak 42 posto na 670 milijuna eura, dok su prekoračenja po transakcijskim računima iznosila 720 milijuna eura što je 54 milijuna eura manje no na kraju 2023. godina, navodi Hina.
Jedan odgovor
zanimljiv podatak