Komentari o inflatornim kretanjima američkog FED-a smanjili cijene nafte

pexels.com
Naftno polje, ilustracija Foto: Pexels/jayrocky

Cijene nafte u Aziji nastavljaju padati, a ulagači očekuju da će dugotrajna inflacija u SAD-u i više kamatne stope smanjiti potrošačku i industrijsku potražnju.

Terminski ugovori za naftu Brent niži su za 57 centi, ili 0,68 posto, te iznose 83,14 američkih dolara po barelu. Američka West Texas Intermediate nafta (WTI) niža je za 58 centi, ili 0,73 posto te iznosi 79,22 dolara po barelu.

Obje referentne vrijednosti niže su za manje od jedan posto u ponedjeljak jer su dužnosnici američke središnje banke izjavili da čekaju još znakova usporavanja inflacije prije nego što razmotre smanjenje kamatnih stopa.

“Strah od slabije potražnje doveo je do rasprodaje jer su izgledi za smanjenje stope FED-a postajali sve udaljeniji”, rekao je za Reuters analitičar Toshitaka Tazawa iz Fujitomi Securitiesa.

Komentari dužnosnika FED-a ukazali su na to da će kamatne stope ostati više, duži period nego što tržišta očekuju. To ima implikacije na tržište nafte budući da viši troškovi zaduživanja vežu sredstva u udaru na gospodarski rast i potražnju za sirovom naftom.

Potpredsjednik FED-a Philip Jefferson rekao je da je prerano reći je li usporavanje inflacije “dugotrajno”, dok je potpredsjednik Michael Barr rekao da restriktivnoj politici treba više vremena. Predsjednik FED-a Atlante Raphael Bostic rekao je da će središnjoj banci “trebati neko vrijeme” da bude uvjerena da je usporavanje rasta cijena održivo.

S druge strane, činilo se da je tržište malo pogođeno političkom neizvjesnošću u dvjema velikim zemljama proizvođačima nafte.

“Iako je došlo do rasta zbog izvjesne neizvjesnosti u Iranu, cijene su od tada smanjile neke dobitke, budući da ulagači za sada cijene status quo u smislu politika i da svaki širi regionalni sukob ostaje izvan stola. Ove okolnosti ne utječu mnogo na tržište nafte”, tržišni strateg IG-a Yeap Jun Rong rekao je u e-poruci Reutersu.

Ulagači su usredotočeni na ponudu iz Organizacije zemalja izvoznica nafte i njezinih podružnica, zajedno poznatih kao OPEC+. Predviđeno je da se sastanu 1. lipnja kako bi utvrdili politiku proizvodnje, uključujući i to hoće li nekim članicama produžiti dobrovoljna smanjenja od 2,2 milijuna barela dnevno. OPEC+ bi mogao produljiti neka dobrovoljna smanjenja proizvodnje ako potražnja ne poraste, rekli su Reutersu ljudi koji su upoznati s tim pitanjem

2 Odgovora

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Popularno

Novi broj magazina „Financije.hr” donosi brojne ekskluzivne poslovne priče, intervjue i događaje iz regije i svijeta…

Komentari