Novac možda ne može kupiti sreću, ali može ukloniti popriličan broj razloga za nezadovoljstvo. Novo rangiranje pokazuje i da iznos prihoda nakon kojeg dodatna zarada prestaje bitno povećavati zadovoljstvo životom snažno ovisi o zemlji u kojoj živimo.
Visual Capitalist objavio je usporedbu 123 države na temelju analize Remitlyja, koja pokušava izračunati takozvanu točku zasićenja prihodom. Riječ je o razini primanja nakon koje dodatni novac, statistički gledano, više ne dovodi do značajnog rasta zadovoljstva životom.
Drugim riječima, podaci ne pokazuju koliko netko mora zarađivati da bi bio sretan, nego približnu granicu nakon koje veća plaća donosi sve manji dodatni učinak na osjećaj zadovoljstva.
Razlike među državama pritom su goleme.
Na Islandu je za sreću potrebno više od 160.000 dolara
Najviši prag među analiziranim državama ima Island, gdje je procijenjeni godišnji prihod na kojem dolazi do zasićenja oko 163.600 dolara.
Slijedi Australija s nešto više od 161.000 dolara, dok je Švicarska na približno 154.500 dolara godišnje.
Novi Zeland je na oko 137.000 dolara, a Sjedinjene Američke Države na gotovo 135.000 dolara godišnje.
Visoki iznosi dobrim su dijelom povezani s troškovima života i kupovnom moći, zbog čega ista nominalna zarada ne omogućuje jednak životni standard u različitim državama.
Čak 18 od 123 analizirane zemlje ima procijenjeni prag viši od 100.000 dolara godišnje, a njih 14 nalazi se u Europi.
Hrvatska daleko od vrha, ali ni visoka primanja nisu jamstvo sreće
Hrvatska se ne nalazi među državama u kojima je za dosezanje točke zasićenja potreban prihod veći od 100.000 dolara godišnje.
To se uklapa i u širu sliku životnog standarda i zadovoljstva stanovništva. Prema World Happiness Reportu za 2026. godinu, Hrvatska zauzima 70. mjesto među državama svijeta s ocjenom životnog zadovoljstva od 6,0 od mogućih deset bodova.
Nalazi se neposredno iza Portugala, a u istoj skupini rezultata su i Južna Koreja, Kolumbija i Malezija.
To ujedno pokazuje zašto jednostavna usporedba plaća nije dovoljna za određivanje koliko je stanovništvo neke zemlje zadovoljno. Uz prihod, važnu ulogu imaju troškovi stanovanja, dostupnost zdravstvenih i javnih usluga, sigurnost, društveni odnosi i povjerenje u institucije.
Slovenija je poseban slučaj
Posebno je zanimljiva susjedna Slovenija.
Prema Remitlyjevoj analizi, procijenjeni prag prihoda za zadovoljstvo životom ondje iznosi 36.769 dolara godišnje.
Slovenija se pritom izdvaja kao jedina među analiziranim državama u kojoj prosječna godišnja plaća premašuje procijenjenu točku zasićenja. Prosječni prihod iznosi oko 42.754 dolara godišnje, odnosno oko 16 posto više od procijenjenog praga.
Relativno blizu svojoj granici nalaze se i Luksemburg, Estonija, Litva i Češka.
U nekim siromašnijim državama prag je vrlo nizak
Na drugom kraju ljestvice nalazi se Etiopija, gdje je procijenjena granica nešto viša od 10.000 dolara godišnje.
No to ne znači da je ondje sreću lakše “priuštiti”.
Prosječna primanja stanovništva znatno su niža od tog iznosa, pa je jaz između stvarnih primanja i procijenjenog praga zapravo vrlo velik.
Upravo zato autori upozoravaju da nominalni iznos sam za sebe može zavarati. Važnije je promatrati koliki dio stanovništva doista može dosegnuti prihod koji odgovara lokalnim troškovima života.
Više novca pomaže, ali samo do određene granice
Koncept na kojem se analiza temelji proizlazi iz istraživanja povezanosti prihoda i subjektivnog blagostanja.
Rezultati pokazuju da povećanje prihoda posebno snažno utječe na zadovoljstvo kod ljudi s nižim primanjima. Dodatni novac omogućuje lakše pokrivanje stanovanja, hrane, režija, zdravstvenih troškova i drugih osnovnih potreba.
Kako prihod raste, taj učinak postupno slabi.
Osoba koja prijeđe iz financijske nesigurnosti u situaciju u kojoj bez problema može podmirivati svoje troškove može osjetiti veliko povećanje kvalitete života. Razlika između vrlo visokog i još višeg prihoda, međutim, najčešće nema isti učinak.
Zato ni rangiranje ne treba čitati kao cjenik sreće.
Pročitajte još:
Osoba koja zarađuje manje od navedenog praga može biti vrlo zadovoljna svojim životom, baš kao što visoka plaća sama po sebi ne jamči sreću.
No podaci ipak potvrđuju nešto prilično intuitivno: novac možda nije dovoljan za sreću, ali nedostatak novca može je poprilično otežati.
