Kineski proizvođači automobila u kolovozu su osvojili gotovo 12 posto europskog tržišta novih vozila, što je njihov dosad najveći udio, pokazuju podaci analitičke kuće Dataforce. Rast su predvodili cjenovno pristupačniji hibridni modeli kojima kineske kompanije privlače kupce koji još nisu spremni potpuno prijeći na električne automobile.
Marke poput BYD-a činile su svaku četvrtu prodaju hibridnih automobila u Europi. Kod plug-in hibrida njihov je prodor još izraženiji pa je kineskim proizvođačima pripao gotovo svaki treći prodani automobil iz te kategorije.
Hibridi su postali važan alat kineskih proizvođača u osvajanju europskog tržišta jer ublažavaju zabrinutost vozača zbog dosega električnih automobila i nedovoljno razvijene infrastrukture za punjenje. Kupcima omogućuju dio prednosti električne vožnje bez potpune ovisnosti o punionicama.
Potražnja za električnim i hibridnim automobilima u kolovozu je porasla 27 posto te je nadoknadila pad prodaje vozila koja koriste isključivo benzin ili dizel. Zahvaljujući tome, ukupno europsko tržište novih automobila poraslo je 4,6 posto.
Kineskim proizvođačima pomaže i europska carinska politika. Električni automobili proizvedeni u Kini podliježu dodatnim carinama Europske unije, dok se iste mjere zasad ne primjenjuju na uvezene hibride. Proizvođači zbog toga mogu ponuditi konkurentnije cijene i lakše proširiti tržišni udio.
Takva bi se prednost uskoro mogla smanjiti. Njemačka priprema paket mjera za jačanje gospodarske sigurnosti koji bi mogao uključivati prijedlog uvođenja dodatnih carina i na kineske hibride. Berlin bi taj prijedlog trebao predstaviti drugim članicama Europske unije.
Kineski proizvođači posebno su uspješni u Ujedinjenoj Kraljevini, gdje na njih otpada više od petine prodaje novih automobila. Britansko tržište ne primjenjuje dodatne carine na kineska električna vozila kakve su uvedene u Europskoj uniji, a popularnost bilježe marke poput Jaecooa, koji posluje u sklopu kineskog proizvođača Chery.
U Njemačkoj su kineske automobilske kompanije u kolovozu dosegnule tržišni udio od 6,4 posto. Taj je udio još uvijek niži nego na pojedinim drugim europskim tržištima, ali veličina njemačkog tržišta čini ga posebno privlačnim.
Prodaja potpuno električnih vozila također raste, dijelom zahvaljujući povratku državnih poticaja u zemljama poput Njemačke. Međutim, snažnija potražnja za električnim modelima ne donosi nužno i veću zaradu europskim proizvođačima jer su njihove profitne marže na tim vozilima uglavnom niže.
Pročitajte još:
Volkswagen je prošlog tjedna upozorio da povećana prodaja električnih automobila opterećuje profitabilnost, posebno kod glavne marke Volkswagen i Audija. Europski proizvođači istodobno moraju ulagati velika sredstva u razvoj električnih vozila i natjecati se s kineskim konkurentima koji nude sve širu paletu cjenovno pristupačnih modela.
Novi odnos snaga bit će vidljiv i na sajmu automobila u Parizu sljedećeg mjeseca. Europskim proizvođačima događaj će poslužiti za predstavljanje odgovora na kinesku konkurenciju, dok će kineske marke pokušati pokazati da njihove ambicije više nisu ograničene samo na jeftinije modele. Nakon prodora među kupce automobila za masovno tržište, sve se snažnije okreću i europskom premium segmentu.
3 Odgovora
Kineski hibridi koriste trenutna carinska izuzeća, pa će uvođenje dodatnih tarifa u EU ubrzo smanjiti njihov tržišni udio i otežati daljnji rast.
Rast hibridnih prodaja nadoknađuje pad benzinskih i dizelskih modela, pa europsko tržište novih automobila poraste 4,6 % u kolovozu. Hoće li EU prilagoditi carinsku politiku da zadrži konkurentnost domaćih proizvođača?
Kineski proizvođači, predvođeni BYD‑om, čine svaku četvrtu prodaju hibridnih automobila u Europi i time preuzimaju vodstvo u segmentu ključnom za prijelaz na električnu mobilnost.