Izvoz hrvatskog ICT sektora dosegnuo 1,6 milijardi eura, SAD glavno tržište

Udio ICT sektora u bruto dodanoj vrijednosti od gotovo šest posto premašuje prosjeke EU, označavajući ga kao sektor koji ima ključnu ulogu u gospodarskom razvoju zemlje, pokazala je analiza ICT sektora u Hrvatskoj, predstavljena na Ekonomskoj kavi Hrvatske udruge poslodavaca.

Posljednjih godina, hrvatska ICT industrija bilježi iznimno snažan rast, nadmašujući prosjeke EU te srednje i istočne europske regije.

Sektor postaje sve važniji pokretač gospodarskog rasta Hrvatske, s mogućnošću da postane ključni faktor u ubrzanju realne konvergencije nakon priključenja Hrvatske euro području. Zaključak je to analize koju su predstavili Hrvoje Stojić, glavni ekonomist HUP-a, i Hrvoje Balen, predsjednik HUP-ICT udruge.

Izvoz usluga računalnog programiranja i povezanih djelatnosti je izuzetno porastao, premašujući 1,6 milijardi eura, čineći značajan udio u ukupnom izvozu naše zemlje.

SAD su postale glavno izvozno tržište, zajedno s Njemačkom, Ujedinjenim Kraljevstvom i Švedskom. Također, ICT se pokazao kao jedan od najotpornijih sektora u pandemiji, energetskoj krizi, tehnološkim promjenama i ostalim izazovima.

Ukupni prihod hrvatske ICT industrije dosegao je lani 7,2 milijardi eura (10,7 posto BDP-a), što je 16,9 posto više nego u 2021. godini. Time predstavlja gotovo pet posto ukupnog prihoda nefinancijskog dijela ekonomije zemlje.

Štoviše, prihod segmenta računalnog programiranja i povezanih djelatnosti dosegao je 3,5 milijardi eura (5,2 posto BDP-a), što je 24,5 posto više nego u 2021. ili 2,5 posto ukupnog prihoda nefinancijskog dijela ekonomije. Članice HUP ICT-a u 2023. očekuju rast prihoda od 10-15 posto, a u srednjem roku, do 2026., od 10-20 posto godišnje.

Broj zaposlenih u ICT industriji u 2022. dosegnuo je više od 50.000, a broj poduzetnika u ICT iznosi više od 8.000.

O značaju ove industrije govori i podatak kako naša dva “jednoroga” Infobip i Rimac, čine čak 4,1 posto hrvatskog bruto domaćeg proizvoda (BDP).

Kako bi se podržao daljnji razvoj ICT industrije i dostizanje cilja od 13 posto udjela u BDV-u, HUP ICT udruga se zalaže za porezno rasterećenje na rad do razine TOP 5 najkonkurentnijih tranzicijskih zemalja EU, smanjenje poreza na (reinvestiranu) dobit te porezne olakšice za istraživanje i razvoj.

Uz to, zalaže se za poboljšanu imigracijsku politiku s fokusom na privlačenje stranih studenata i visokokvalificiranih radnika. Važnim smatraju i potpore za zapošljavanje i zadržavanje mladih i općenito ICT stručnjaka po uzoru na EU praksu.

Novo izdanje Ekonomske kave HUP-a održano je u Infobipovom kampusu u Zagrebu, a organizirana je i panel diskusija na kojoj je sudjelovao ministar rada Marin Piletić, suosnivač i operativni direktor Infobipa Roberto Kutić, član Uprave i glavni direktor za korporativne poslove Hrvatskog Telekoma i dopredsjednik HUP-ICT udruge Siniša Đuranović, suosnivač Sofascorea Ivan Bešlić te suosnivač i član uprave CROZ-a Krešimir Mudrovčić.