Inflacija u Turskoj blago je ubrzala u listopadu, što bi moglo zakomplicirati planove središnje banke o daljnjem smanjenju kamatnih stopa do kraja godine. Rast potrošačkih cijena bio je nešto viši od očekivanja analitičara, a podaci su izazvali pad turskih dionica i obveznica.
Godišnja stopa inflacije porasla je na 29,8 posto, u odnosu na 29,7 posto u rujnu, objavio je u utorak turski statistički ured TurkStat. Analitičari koje je anketirao Bloomberg očekivali su usporavanje inflacije na 29,5 posto.
Na mjesečnoj razini potrošačke cijene porasle su za 2,58 posto, nakon rasta od 1,84 posto u prethodnom mjesecu. I taj je podatak premašio očekivanja tržišta, budući da su ekonomisti prognozirali rast od 2,40 posto. Najveći doprinos mjesečnom poskupljenju dale su cijene odjeće, obuće, hrane i bezalkoholnih pića.
Turska središnja banka u listopadu je smanjila referentnu kamatnu stopu za jedan postotni bod, na 36 posto. Bilo je to prvo smanjenje od siječnja, a odluka je obrazložena slabijom domaćom potražnjom i usporavanjem gospodarske aktivnosti.
Novi inflacijski podaci sada otvaraju pitanje hoće li monetarne vlasti nastaviti s popuštanjem monetarne politike već na sljedećoj sjednici, zakazanoj za 10. prosinca. Ekonomisti su dosad očekivali još jedno smanjenje kamata za jedan postotni bod do kraja godine. Međutim, ubrzavanje mjesečne inflacije moglo bi navesti središnju banku na oprezniji pristup.
Prije prosinačke odluke bit će objavljeni i podaci o inflaciji za studeni, koji će pružiti dodatne informacije o tome je li listopadsko ubrzanje cijena privremeno ili predstavlja početak nepovoljnijeg trenda.
Guverner turske središnje banke Fatih Karahan trebao bi 12. studenoga u Istanbulu predstaviti najnovije inflacijske projekcije.
Turske dionice i obveznice pod pritiskom
Financijska tržišta negativno su reagirala na objavu podataka. Prinosi na dvogodišnje turske državne obveznice porasli su za osam baznih bodova, dok su prinosi na desetogodišnje obveznice povećani za šest baznih bodova.
Glavni burzovni indeks Borsa Istanbul 100 pao je tijekom trgovanja do jedan posto, pri čemu su najveći pritisak zabilježile dionice banaka.
Turska lira ostala je relativno stabilna, uz tečaj blizu 50 lira za američki dolar.
Rat na Bliskom istoku dodatni je inflacijski rizik
Turska središnja banka prošlog je mjeseca poručila da očekuje nastavak usporavanja ukupne inflacije, unatoč ubrzanju sezonski prilagođenog rasta cijena usluga.
Ipak, geopolitičke napetosti predstavljaju dodatni rizik za ostvarenje tih očekivanja.
Selva Bahar Baziki iz Bloomberg Economicsa upozorila je da su inflacijski rizici izrazito usmjereni prema višim stopama. Prema njezinoj procjeni, dugotrajnija eskalacija sukoba na Bliskom istoku mogla bi poremetiti očekivani pad inflacije.
Pročitajte još:
Novi sukobi mogli bi dodatno oslabiti tursku liru, čime bi se povećali troškovi uvoza i pritisak na domaće cijene.
Turska se tako ponovno suočava s izazovom usklađivanja dvaju ciljeva: smanjenja inflacije, koja je i dalje blizu 30 posto, te poticanja gospodarske aktivnosti kroz niže kamatne stope. Listopadski podaci pokazuju da put prema stabilnijim cijenama još nije siguran, a prosinačka odluka središnje banke uvelike će ovisiti o tome hoće li se inflacija u studenome ponovno početi smanjivati.
