Australska središnja banka ponovno je podigla kamatne stope, i to na najvišu razinu u posljednjih 18 godina, upozoravajući da inflacija ostaje previsoka unatoč sve izraženijim znakovima usporavanja gospodarstva. Povećanje dolazi u trenutku kada cijene nekretnina padaju, nezaposlenost raste, a sve više ekonomista upozorava na mogućnost recesije.
Reserve Bank of Australia (RBA) u utorak je povećala referentnu kamatnu stopu za 0,25 postotnih bodova, na 4,85 posto. Riječ je o petom povećanju tijekom 2026. godine, a odluka je donesena s omjerom glasova šest prema tri.
Središnja banka ocijenila je da su izgledi za inflaciju sada „znatno nepovoljniji”. Među čimbenicima koji potiču rast cijena navela je gorivo, sirovine i ulaganja povezana s umjetnom inteligencijom.
RBA sada očekuje da se inflacija neće vratiti u ciljani raspon od dva do tri posto prije kraja iduće godine, odnosno tri tromjesečja kasnije nego što je ranije predviđala.
Inflacija ostaje iznad cilja, gospodarstvo pokazuje znakove slabosti
Podaci objavljeni prošlog tjedna pokazali su da je temeljna inflacija, koja isključuje volatilne kategorije poput goriva, u 12 mjeseci do rujna dosegnula 3,6 posto. To je blagi rast u odnosu na prethodni mjesec. Ukupna inflacija u istom je razdoblju iznosila 4,3 posto.
Guvernerka RBA-a Michele Bullock poručila je da je novo povećanje kamata nužno zbog pogoršanja inflacijskih izgleda. Priznala je da odluka nije vijest koju su mnogi građani željeli čuti, ali je ocijenila da je riječ o potrebnom potezu za australsko gospodarstvo.
Pritisak na kućanstva dodatno pojačava stanje na tržištu nekretnina. Cijene kuća bilježe pad, dok je stopa nezaposlenosti prošlog mjeseca porasla na 4,7 posto. Kombinacija skupljeg zaduživanja, slabije vrijednosti nekretnina i nesigurnosti na tržištu rada povećava rizik od daljnjeg slabljenja potrošnje.
Australski dolar oslabio je nakon objave odluke, u jednom trenutku za 0,35 posto, spustivši se ispod razine od 0,70 američkih dolara. Povećanje kamata, iako očekivano na tržištu, dodatno je pojačalo zabrinutost oko stanja gospodarstva.
Ekonomisti upozoravaju na mogućnost recesije
Paul Bloxham, glavni ekonomist HSBC-a za Australiju, upozorio je da postoji rizik da gospodarstvo sklizne u recesiju. Procijenio je da je vjerojatnost takvog scenarija otprilike 50 posto.
Bullock je, međutim, istaknula da osnovna projekcija središnje banke ne predviđa recesiju. Ipak, priznala je da bi građani, suočeni s padom cijena nekretnina i rastom nezaposlenosti, mogli imati osjećaj da je gospodarstvo već u recesiji jer se osjećaju siromašnije.
Posljedice viših kamata posebno su vidljive na tržištu stambenih kredita. Shane Oliver, glavni ekonomist AMP-a, procjenjuje da bi kumulativna povećanja kamata mogla mnogim vlasnicima nekretnina povećati godišnje troškove otplate kamata za oko 6600 australskih dolara, odnosno približno 4610 američkih dolara.
Prema njegovu upozorenju, dio kućanstava mogao bi se približiti granici nakon koje više neće moći podnositi dodatno povećanje troškova kredita.
Australija ide suprotno od drugih velikih središnjih banaka
Odluka RBA-a izdvaja Australiju od nekoliko drugih velikih gospodarstava. Američke Federalne rezerve, Europska središnja banka, Banka Japana i novozelandska središnja banka na svojim su posljednjim sjednicama odlučile zadržati kamatne stope nepromijenjenima.
Bullock je branila strožu politiku australske središnje banke, ističući da je potrebno smanjiti višak potražnje u gospodarstvu kako bi se inflacija vratila pod kontrolu. Dodala je da razlika između inflacijskih ciljeva središnjih banaka i stvarnih mjesečnih pokazatelja nije specifična samo za Australiju.
Pročitajte još:
Dodatni pritisak osjeća i vlada premijera Anthonyja Albanesea, koja je najavila da priprema smanjenje javne potrošnje u prosincu. Vlada je dosad među uzrocima inflacije isticala i vanjske čimbenike, uključujući rat na Bliskom istoku.
Australska središnja banka tako se našla pred teškim izborom: daljnje zaoštravanje monetarne politike potrebno je kako bi se obuzdala inflacija, ali istodobno povećava pritisak na kućanstva i gospodarstvo koje već pokazuje znakove usporavanja.
