Industrijska proizvodnja u EU smanjena za 3,2 posto, Hrvatska na istoj razini

Industrijska proizvodnja u eurozoni i EU značajno je smanjena u siječnju, a u Hrvatskoj se stabilizirala, zadržavši se na razini kraja 2023. godine, pokazalo je izvješće Ureda za statistiku EU – Eurostata.

„Industrijska proizvodnja u eurozoni i EU pala je u siječnju prema sezonski prilagođenim podacima, za 3,2 odnosno za 2,1 posto u odnosu na prethodni mjesec, pokazuje izvješće europskog statističkog ureda. U prosincu bila je na oba područja porasla za 1,6 posto“, priopćeno je iz Eurostata, prema revidiranim podacima.

Daleko je najviše u siječnju na oba područja pala proizvodnja kapitalnih dobara, za 14,5 posto u eurozoni i za 12,8 posto u EU. Izrazitije se u zoni primjene zajedničke europske valute smanjila i proizvodnja trajnih proizvoda za široku potrošnju, za 1,2 posto, dok je u EU gotovo stagnirala.

Najviše je pak i u eurozoni i u EU porasla proizvodnja intermedijarnih proizvoda, za 2,6 odnosno za 2,9 posto u EU. Rast je bilježio i energetski sektor, za 0,5 posto u zoni primjene zajedničke europske valute i za 0,6 posto u Uniji.

Među zemljama, čijim je podacima Eurostat raspolagao, najviše je u siječnju na mjesečnoj razini pala industrijska proizvodnja u Irskoj, za 29 posto. Sa znatnim odmakom slijede Malta i Estonija gdje se smanjila za 9,4 odnosno za 6,6 posto.

Najviše je pak porasla proizvodnja u Poljskoj, za 13,3 posto u odnosu na prosinac. Slijede Slovenija i Litva s rastom od 10,6 odnosno 7,2 posto.

U Hrvatskoj se industrijska proizvodnja u siječnju zadržala na razini prethodnog mjeseca, kada se prema revidiranom podatku bila smanjila za četiri posto.

I usporedba s početkom prošle godine pokazuje oštar pad europske industrijske proizvodnje, za 6,7 posto u eurozoni i za 5,7 posto u EU, pokazuju podaci Eurostata.

U prosincu gotovo je stagnirala u eurozoni dok je u EU uvećana za skromnih 0,6 posto, prema revidiranim podacima. Najsnažnije je na oba područja na početku godine pala proizvodnja kapitalnih dobara, za 12,1 posto u eurozoni i za 10,1 posto u EU. Značajniji pad bilježio je i sektor trajnih dobara za široku potrošnju, za nešto više od osam posto.

Neznatno je uvećana samo proizvodnja u energetskom sektoru, za 0,3 posto u eurozoni i za 0,6 posto u EU u odnosu na prošlogodišnji siječanj.

Među zemljama EU, čijim je podacima Eurostat raspolagao, Irska je zabilježila daleko najsnažniji pad proizvodnje i na godišnjoj razini, za 34,1 posto.

S ogromnim odmakom slijede Estonija i Bugarska gdje je smanjena za 8,6 odnosno za 7,6 posto u odnosu na siječanj 2023. godine.

I hrvatska industrija bilježila je u siječnju pad proizvodnje na godišnjoj razini, za 1,3 posto. U prosincu bila se smanjila za 1,0 posto. Blizu je Hrvatskoj na početku godine bio Portugal s padom proizvodnje za 1,5 posto.

Najsnažnije je pak u siječnju porasla proizvodnja u Sloveniji, za 12,2 posto. Dvoznamenkasti rast bilježila je i Grčka, za 10,5 posto, pokazuju podaci Eurostata. Eurostat nije raspolagao podacima za Češku i Italiju.