I podaci HZZ-a potvrđuju smanjenje nezaposlenosti u RH: 23,4 tisuće manje nego godinu prije

Krajem prosinca 2024. godine u evidenciji Hrvatskoga zavoda za zapošljavanje (HZZ) registrirane su 91.563 nezaposlene osobe, što je 20,4 posto ili 23.419 osoba manje nego u prosincu 2023. godine, izvijestili su iz HZZ-a. No, u odnosu na studeni prošle godine broj nezaposlenih porastao je za 1,9 posto ili 1.666 osoba.

Prema dnevnim podacima HZZ-a, trenutačno je na Zavodu registrirano 94.469 nezaposlenih, a oglašeno je 16.151 slobodno radno mjesto.

Tijekom prosinca 2024., u evidenciju nezaposlenih novoprijavljene je ukupno 11.799 osoba, što je 1,3 posto manje nego u prosincu 2023. godine, prenosi Hina. Pritom je 79,9 posto ili 9.422 osoba došlo iz radnog odnosa. U evidenciju nezaposlenih u prošlom je mjesecu ušlo i 298 osoba iz redovitoga školovanja (2,5 posto) te 2.079 osoba iz neaktivnosti (17,6 posto).

Prema podacima HZZ-a, iz evidencije nezaposlenih izašlo je 10.133 osobe, što je 0,9 posto manje nego u prosincu 2023. godine. Od toga je zaposleno 6.695 osoba, i to 6.131 osoba ili 91,6 posto na temelju zasnivanja radnoga odnosa i 564 osobe ili 8,4 posto na temelju drugih poslovnih aktivnosti.

Evidentirano zapošljavanje na temelju radnoga odnosa najčešće je realizirano u trgovini na veliko i malo – 1.038 osoba ili 16,9 posto. Slijedi pružanje smještaja, priprema i usluživanje hrane s 1.016 osoba ili 16,6 posto, prerađivačka industrija sa 632 osobe ili 10,3 posto te zdravstvo i socijalna skrb s 487 osoba ili 7,9 posto.

U prosincu prošle godine je 3.438 osoba brisano iz evidencije nezaposlenih zbog ostalih razloga, primjerice umirovljenja, početka redovitog školovanja ili nepridržavanja zakonskih odredbi (ne traže aktivno posao, neraspoloživi za rad) i slično.

Među županijama, u zapošljavanju su predvodili Splitsko-dalmatinska županija (1.003 osobe ili 16,4 posto od ukupnoga broja zaposlenih zasnivanjem radnog odnosa), Grad Zagreb (788 osoba ili 12,9 posto), Osječko-baranjska županija (661 osoba ili 10,8 posto) te Vukovarsko-srijemska (412 osoba ili 6,7 posto).

Najveći apsolutni broj registriranih nezaposlenih osoba zabilježen je u Splitsko-dalmatinskoj županiji 16.588 (18,1 posto od ukupnoga broja u Hrvatskoj), Osječko-baranjskoj županiji (11.569 ili 12,6 posto) i Gradu Zagrebu (10.040 ili 11 posto), a najmanji u Ličko-senjskoj županiji (1.159 ili 1,3 posto).

U prosincu 2024. godine 23.092 osobe ili 25,2 posto od ukupnoga broja nezaposlenih koristile su novčanu naknadu. Broj korisnika novčane naknade smanjio se u usporedbi s istim mjesecom 2023. godine za 0,2 posto ili 47 osoba.

Podaci HZMO-a potvrđuju rast zaposlenosti

Posljednjeg dana 2024. godine, prema podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO), bilo je 1.708.872 registriranih osiguranika što je 3,64 posto ili za 59.995 osiguranika više no na 31. prosinca 2023. godine.

Broj osiguranika pri HZMO-u raste proteklih godina kako raste zaposlenost.

U odnosu na kraj 2022. broj osiguranika je na kraju 2024. bio veći 6,29 posto, odnosno za 101.138 osoba, a u odnosu na kraj 2021. za 8,73 posto ili 137.200 osoba.

Najveći broj osiguranika prema djelatnostima na kraju prosinca prošle godine evidentiran je u kategoriji trgovina na veliko i malo-popravak motornih vozila i motocikala, i to 252.550 ljudi, a zatim slijede prerađivačka industrija s 250.261 osoba, građevinarstvo s brojkom od 152.345 osoba i obrazovanje sa 129.171 zaposlenih.

Na godišnjoj razini najveći porast osiguranika vidi se u građevinarstvu, za 11.261 osoba, te djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi za 7.364 osobe.

Prema zadnjim podacima Državnog zavoda za statistiku (DZS), u studenome prošle godine je bilo 1.712.179 zaposlenih što je 2,2 posto više prema istom mjesecu u 2023. godini. Stopa nezaposlenosti iznosila je pet posto.