HZZ objavio kojih zanimanja u Hrvatskoj najviše nedostaje

Hrvatski zavod za zapošljavanje objavio je preporuke za srednje škole i fakultete koje jasno pokazuju koja su deficitarna zanimanja u našoj zemlji.

Broj takvih zanimanja, pokazuje izvješće HZZ-a, u stalnom je porastu, a među radnicima kojih najviše nedostaje već tradicionalno su konobari i građevinari.

U četiri najveća hrvatska grada primjetan je i manjak zidara, krovopokrivača, stolara, bravara i pekara, ali i liječnika, medicinskih sestara, logopeda, inženjera strojarstva te stručnjaka u STEM područjima.

Potreba za nekima od tih zanimanja, ponajprije onima u ugostiteljstvu, povećava se u određenom dijelu godine, prvenstveno tijekom turističke sezone.

HZZ navodi i zanimanja, poput frizera i kozmetičara, u kojima u nekim dijelovima Hrvatske nedostaje radnika, dok ih u drugima ima previše.

Ove teme u prosincu se dotaknula i Hrvatska obrtnička komora (HOK), istaknuvši kako je deficit primjetan u svim takvim profesijama, zbog čega su “majstori” vrlo traženi i dobro plaćeni.

Toga postaju svjesni i mladi pa su lani u obrtničke škole upisana 8.394 učenika i učenica, što predstavlja porast od šest posto u odnosu na 2024., pri čemu je taj trend primjetan već nekoliko godina.

Tijekom 2025. zabilježen je i rast broja obrta za 10 posto, no predsjednik HOK-a Dalibor Kratohvil je, komentirajući te trendove, upozorio i na izazove s kojima se susreće obrtništvo u Hrvatskoj. Prije svega, to je manjak kvalitetne radne snage, jer obrazovanje ne prati potrebe na tržištu rada.

Na tom tragu dobrim su dijelom i preporuke HZZ-a koje otkrivaju kako interes učenika i studenata za profesijama kojih na tržištu ima previše s godinama nimalo ne jenjava.

Ponajviše je riječ o poslovima koje obavljaju oni sa završenim fakultetom, točnije ekonomisti, sociolozi i marketinški stručnjaci.