Hrvatski start-up ekosustav sve više zaostaje za europskim prosjekom

Europski start-up ekosustav stabilno raste, a od 2020. godine koja je uzeta kao bazna godina 20 od 27 zemalja članica Europske unije (EU) poboljšalo je izvedbu koja se mjeri takozvanim ‘start-up’ i ‘scale-up’ indeksom.

Hrvatska, nažalost, nije među njima.

Europska komisija je po prvi put objavila izvješće o napretku pojedinih država u razvoju ekosustava start-up tvrtki i njihovu skaliranju, odnosno osiguravanju profitabilnog rasta.

Tamo gdje je ostvaren napredak očito je da ciljana potpora osnivačima start-up tvrtki potiče inovacije, stvaranje novih poslova i ekonomski rast.

Prema izvješću, postoji izravna veza između regulative koja podržava inovacije, pristupa talentima i rizičnom kapitalu te uspjeha start-up tvrtki i njihovoga rasta.

Zemlje koje prednjače u tome i koje imaju izvedbu bolju od prosjeka EU-a su Estonija, Švedska, Finska, Nizozemska i Danska.

One imaju bolji rezultat od europskog prosjeka u 2025. za 40 do 60 baznih bodova u 36 promatranih pokazatelja.

Tako Estonija vodi u digitalnoj infrastrukturi i ranom financiranju. Ima 615 tvrtki koje podupire rizični kapital na milijun stanovnika što je najbolji rezultat u EU.

Švedska je najbolja u izboru talenta i financiranju u kasnijoj fazi razvoja, a Finska kombinira snažne investicije u istraživanje i razvoj s visokom patentnom aktivnošću dokazujući da inovacija i komercijalizacija mogu ići ruku pod ruku.

Indeks Estonije je na 182 boda što je 18,4 više no u 2020.

Švedska je na 180,2, a Finska na 176,7.

U skupinu zemalja predvodnica u EU još spadaju Luksemburg, Irska te Francuska. Francuska je najslabija u toj vodećoj skupini sa 144,5 boda, no to je rast od 26,5 bodova u odnosu na 2020.

Indeks za EU u 2025. je 113,5 bodova što je 13,5 bodova iznad baznog indeksa 100 iz 2020.

Drugu skupinu zemalja čine one kojima je indeks na 100 do 125 posto EU prosjeka u prošloj godini. To su Belgija, Austrija, Cipar, Malta, Litva i Njemačka.

Vodeća među njima Belgija ima 141,6 bodova, no u odnosu na 2020. to j rast od tek 0,2 postotna boda. Najveći je napredak u toj skupini ostvarila Litva, a Njemačka na posljednjem mjestu ima 115,5 bodova i odmak od 6,5 bodova naspram 2020. godine.

Treću skupinu čine zemlje koje pokušavaju hvatati korak i među njima je i Hrvatska.

Među zemljama koje su nazadovale od 2020., uz Hrvatsku, još su Malta, Slovenija, Mađarska, Grčka, Latvija i Rumunjska.

Dakle, Hrvatska ima 90,2 boda što je pad od 3,2 boda u odnosu na 2020. Nalazi se na 79,5 posto europskog prosjeka i plasirana je na 18. mjestu u EU po kvaliteti i razvoju start-up ekosustava.

U 2020. Hrvatska je bila na 93,4, a EU na 100 bodova. Razlika se u međuvremenu povećala sa 6,6 na 23,3 indeksna boda.

Slovenija je sa 100,7 bodova odmah iznad Hrvatske, a i ona je u pet godina na gubitku, i to za 3,6 bodova.

U toj trećoj skupini zemalja koji hvataju priključak još su Portugal, Španjolska, Češka, Italija, Mađarska i Poljska.

Najgoru skupinu čine zemlje koje su na 70 posto EU prosjeka u 2025. ili manje. To su Grčka, Latvija, Bugarska, Slovačka i Rumunjska.

Indeks vodeće Grčke je na 79,2 boda što je 1,7 manje no pet godina ranije. Napredak u odnosu na baznu godinu u toj skupini ostvarile su jedino Bugarska i Slovačka.

Nasuprot 2024. godine hrvatski je indeks pao za 7,9 bodova, a slovenski 4,2 boda. Drugim riječima, dok drugi napreduju, pa tako i prosjek za EU, Hrvatska i Slovenija u 2025. ostvarile su pomak unatrag.

Tamo gdje je napredak sporiji obično su problemi u ograničenom pristupu rizičnom kapitalu, fragmentiranoj regulaciji i sporim administrativnim procesima koji stvaraju uska grla za snažniji rast te odljevu talenata.

Europska komisija je u zadnje vrijeme pokrenula niz inicijativa kako bi odgovorila na potrebe inovativnih tvrtki kao što su jedinstveni okvir korporativnih pravila za čitav prostor EU-a te pojednostavljivanje prekograničnih poslovnih operacija.