Hrvatska u EU ima najviše sudaca na 100 tisuća stanovnika

Upravo je završilo Svjetsko nogometno prvenstvo s kojim je netko više, a netko manje zadovoljan ili nezadovoljan, no uvijek je prisutna ideja kako zemlje sa širokom nogometnom bazom i kvalitetnim radom na novim nogometnim naraštajima imaju puno bolje izglede za dolazak na vrh i ostanak na njemu.

Nije baš moguće paralelu uvijek izravno prenijeti i na druga područja života, no ipak u mnogima vrijedi pravilo da dovoljna raspoloživost potrebnog kadra u kombinaciji s njihovom kvalitetom ne bi smjela polučiti lošim rezultatima.

U Hrvatskoj se već niz godina analizira i raspravlja o tome kako je pravosuđe veliki problem s obzirom na dugotrajnost postupaka i u nekim slučajevima neujednačenost sudske prakse, odnosno da, barem što se ekonomije i investicija tiče, hrvatsko društvo ne pruža posvemašnju sigurnost i predvidivost kakve bi investitori željeli.

Stoga je nedvojbeno zanimljiv podatak da je Hrvatska, prema najnovijim podacima Eurostata koji se odnose na 2024. godinu, zemlja Europske unije (EU) koja ima najveći broj sudaca na 100 tisuća stanovnika.

Čovjek bi zaključio da bi u takvim okolnostima pravosuđe moralo funkcionirati kudikamo učinkovitije.

Naime, Hrvatska je brojala 43,3 suca na 100 tisuća stanovnika, a u cijelom EU je prosječna brojka 15,7 profesionalnih sudaca na 100 tisuća ljudi. Štoviše, u EU to je pad u odnosu na 2014. godinu kada ih je bilo 17,7.

Slovenija je druga po tom omjeru jer ima 40,2 suca na 100 tisuća ljudi.

Iza toga slijede Luksemburg s brojkom 36, zatim Bugarska s 35,4 i Rumunjska s 35,3 suca na 100 tisuća stanovnika.

Kada se pogleda poredak prvih pet zemalja, vidljivo je da su među njima i one koje nemaju baš visoku reputaciju u datim EU okvirima u smislu funkcioniranja pravne države, pa se onda logično nameće i zaključak da broj sudaca i nije tako presudan, odnosno da sam sustav nije postavljen na način da osigurava pravosuđu visoki ugled.

Na dnu EU ljestvice u ovom smislu je Irska s 3,6 sudaca na 100 tisuća stanovnika, a onda slijedi Austrija s brojkom 4,3, zatim Španjolska sa 6,2, Češka sa 6,7 te Italija sa 7,9 sudaca na 100 tisuća ljudi.

U 2014. Hrvatska je imala brojku od 44,5 sudaca što znači da se situacija nije u bitnome u 10 godina mijenjala. U Sloveniji je omjer nešto smanjen jer je u 2014. brojka bila 44,2 suca na 100 tisuća ljudi.

Njemačka, recimo, ima omjer 26,3 na 100 tisuća.

U gotovo svim EU zemljama veći je broj žena sudaca, no muškaraca. Jedino u Irskoj ima više sudaca, odnosno 56,4 posto, u odnosu na broj sutkinja kojih je 43,6 posto.

Slovenija ima najveći postotak sutkinja kojih je 81,4 posto, odnosno 694 naspram 159 muškaraca.

Druga je Latvija gdje žene imaju udio među profesionalnim sucima od 79,7 posto, a nakon toga je Grčka sa ženskim udjelom od 75,5 posto.

Hrvatska također ima visok udio žena među sucima od 72,3 posto. Broj sudaca i sutkinja je, inače, u 2024. bio 1.660.

U Njemačkoj je podjela otprilike ravnopravna, odnosno ima 50,7 posto žena sudaca, odnosno 11.139 naspram 10.813 muškaraca.