Javni bilježnici mogu pomoći rasteretiti sudove, poručeno na summitu u Zagrebu

U Zagrebu je održan međunarodni summit Justice Without Litigation II, JuWiLi II, posvećen modernizaciji civilnog pravosuđa, većoj dostupnosti pravnih postupaka građanima i razvoju učinkovitijih modela rješavanja nespornih predmeta izvan sudova.

Događanje je organizirala Hrvatska javnobilježnička komora s partnerima projekta JuWiLi II, uz sudjelovanje domaćih i međunarodnih stručnjaka iz područja pravosuđa, javnog bilježništva, prava, ekonomije i digitalnih postupaka.

Glavna poruka skupa bila je da rasterećenje sudova ne ovisi samo o novim propisima ili digitalizaciji, nego i o boljoj organizaciji postupaka koji ne zahtijevaju klasično sudsko odlučivanje. U takvim predmetima, istaknuto je, važnu ulogu mogu imati javni bilježnici.

Summit su otvorili Nada Kemec, predsjednica Hrvatske javnobilježničke komore, Mirela Fučkar, predstavnica Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije, Vincent Tilman, glavni tajnik Vijeća notarijata Europske unije, te Stephan Matyk-d’Anjony, koordinator projekta JuWiLi II iz Austrijske javnobilježničke komore.

Kemec je naglasila da su javni bilježnici nepristrani i dostupni pravni profesionalci koji mogu pridonijeti razvoju učinkovitijeg i građanima bližeg pravosudnog sustava. Prema njezinim riječima, modernizaciju pravosuđa treba promatrati kroz pitanje kako građanima omogućiti jednostavniji, sigurniji i brži pristup pravnoj zaštiti u postupcima u kojima nema spora među strankama.

Mirela Fučkar istaknula je važnost proučavanja međunarodnih iskustava, osobito iz država članica Europske unije. Takav pristup, poručeno je, može pomoći u razvoju modela koji rasterećuju sudove i pridonose učinkovitijem i pravovremenijem rješavanju postupaka, uz uključivanje svih relevantnih aktera u pravosudnom sustavu.

Projekt JuWiLi II okuplja 29 organizacija iz 22 države članice EU-a. Cilj mu je istražiti kako se određeni nesporni pravni poslovi, uz jasne standarde i zaštitu vladavine prava, mogu povjeriti drugim pravnim profesijama, među kojima posebno mjesto imaju javni bilježnici.

Središnji dio zagrebačkog programa bio je posvećen pravnim, ekonomskim, bihevioralnim i digitalnim aspektima razvoja nespornih postupaka. Govorilo se o tome kako organizacija takvih postupaka utječe na učinkovitost sustava, troškove, dostupnost usluga i povjerenje građana u pravne institucije.

Posebna rasprava bila je posvećena sporazumnom razvodu braka pred javnim bilježnicima. Sudionici su otvorili pitanja o granicama javnobilježničke nadležnosti u obiteljskopravnim predmetima, osobito kada među strankama nema spora, ali je i dalje potrebno osigurati pravnu sigurnost, zaštitu slabije strane i učinkovitu provedbu postupka.

Zagrebački summit pokazao je da pitanje rasterećenja sudova nije samo organizacijsko pitanje pravosuđa, nego i pitanje kvalitete javne usluge, povjerenja građana i sposobnosti institucija da se prilagode stvarnim potrebama društva.

Rasprava o nespornoj pravdi, ulozi javnih bilježnika, međunarodnim iskustvima i digitalnim alatima zato sve više postaje dio šire europske rasprave o tome kako pravosuđe učiniti bržim, dostupnijim i bližim građanima.