U Hrvatskoj je 2024. reciklirano 29,9 posto otpadne plastične ambalaže, dok je prosjek Europske unije iznosio 42,4 posto, pokazuju podaci Eurostata objavljeni 22. listopada. Hrvatska je prema prijavljenim podacima za europskim prosjekom zaostajala 12,5 postotnih bodova.
U Hrvatskoj je evidentirano 74.957 tona otpada od plastične ambalaže, od čega su reciklirane 22.402 tone. Preračunato po stanovniku, nastalo je 19,38 kilograma takvog otpada, a reciklirano 5,79 kilograma.
Hrvatski podaci u Eurostatovoj bazi imaju metodološku oznaku „definicija se razlikuje”, što treba uzeti u obzir pri usporedbama s drugim državama.
U Europskoj uniji po stanovniku je prosječno nastalo 35,9 kilograma otpada od plastične ambalaže, od čega je reciklirano 15,3 kilograma. U odnosu na 2023. obje su količine povećane za približno 0,6 kilograma. Stopa recikliranja porasla je s 41,6 na 42,4 posto.
Od 2014. do 2024. količina otpada od plastične ambalaže u EU-u povećala se za 6,1 kilogram po stanovniku, dok je količina reciklirane ambalaže porasla za 3,4 kilograma. Prema tim podacima, količina nerecikliranog otpada povećala se za približno 2,7 kilograma po stanovniku.
Najvišu stopu recikliranja plastične ambalaže imala je Latvija, 71 posto. Slijedile su Belgija s 58,2 posto, Poljska s 56 posto i Češka s 53,7 posto. Najniže stope zabilježene su u Danskoj, 22,5 posto, Finskoj, 26,9 posto, te Francuskoj, 27,4 posto.
Pročitajte još:
Ukupno je u EU-u 2024. nastalo 81,5 milijuna tona ambalažnog otpada svih vrsta, odnosno 181 kilogram po stanovniku. Papir i karton činili su 40,8 posto, a plastika 19,9 posto.
Podaci obuhvaćaju ambalažni otpad iz kućanstava, poduzeća i javnog sektora. Stopa recikliranja plastične ambalaže odnosi se na tu kategoriju otpada, a ne na ukupnu količinu otpadne plastike.
