Hrvatska najveći kupac električne energije proizvedene u BiH

pixabay.com
Dalekovod; ilustracija Foto: Pixabay.com

Hrvatska je ove godine najveći kupac električne energije koju proizvodi BiH, koja, zbog malih kapaciteta svoje industrije, raspolaže značajnim viškom tog strateški važnog energenta, proistječe iz podataka o vanjskotrgovinskoj razmjeni tijekom prvih šest mjeseci.

Prema podacima Uprave za neizravno oporezivanje BiH (UNO), tijekom prvih pola godine iz BiH je izvezena električna energija u vrijednosti nešto većoj od 671 milijun konvertibilnih maraka odnosno oko 343 milijuna eura.

Najveći dio te struje, u iznosu nešto većem od 202 milijuna KM, odnosno 103 milijuna eura kupila je Hrvatska. Drugi najveći kupac bila je Srbija koja je iz BiH uvezla električnu energiju u vrijednosti od oko 88 milijuna eura, a treća na popisu kupaca je Švicarska koja je iz BiH uvezla struje u vrijednosti od 58 milijuna eura.

Vrijednost struje koju je Hrvatska kupila od BiH u prvih šest mjeseci 2022. godine bila je nešto veća nego u istom razdoblju ove godine i iznosila je 107 milijuna eura, ali je tada prva na popisu kupaca bila Srbija koja je iz BiH uvezla struju u vrijednosti od 157 milijuna eura.

“BiH je električnu energiju izvela ove godine još i u Crnu Goru za 82.353.039 KM te Sloveniju za 58.607.415 KM. Albanija je kupila struju u vrijednosti 33.473.147 KM, a Mađarska za 8.199.693 KM”, navode iz UNO BiH, prenose nezavisne.com.

Ekonomisti su suglasni kako je jasno da će BiH i ubuduće imati kapaciteta za izvoz struje jer je ta zemlja tijekom rata i nakon njega ostala bez brojnih proizvodnih kapaciteta koji su bili veliki potrošači, a kapaciteti energetskih postrojenja su istodobno povećani gradnjom novih elektrana.
Slaviša Raković, ekonomski analitičar, kaže za ovaj portal da podaci ukazuju da proizvodni potencijal nadmašuje potrošnju.

“Potrošnja je pala gubitkom cijelih grana industrije. Cijene na tržištu su povoljnije od cijena u domaćoj potrošnji, tako da je ovo način da se rezultat poslovanja unaprijedi”, ističe Raković.

Na pitanje da li se može očekivati da se dodatno poveća izvoz električne energije i pronađu nova tržišta, Raković odgovara da je međunarodno trgovanje električnom energijom kompleksno i zavisno od mnogobrojnih činilaca.

“Tržišta susjednih zemalja je relativno lakše i ugovoriti i uslužiti. Teško je reći kakva može biti profitabilnost u budućnosti. Prvo, ‘Elektroprivreda’ je još neefikasna, a drugo, mnogo energije se proizvodi iz uglja, što je predmet oporezivanja na nekim tržištima, a na ostalim će u budućnosti vjerovatno postati oporezivo. To će značajno umanjiti konkurentnost”, objašnjava Raković.

Ekonomista Igor Gavran smatra da je pozitivno da BiH jedina u regiji ima ovako značajne viškove električne energije za izvoz i s obzirom na uvezanost našeg elektroenergetskog sistema s regijom i Evropom, te da je praktično osiguran plasman na sva dostupna tržišta.

“Električna energija je potrebna svima i kupce je lako pronaći, samo je velika šteta što se znatan dio ove trgovine odvija putem stranih posrednika, koji u BiH registruju firmu s jednim ili nijednim zaposlenim umjesto da sami proizvođači (prije svega domaće elektroprivrede) direktno trguju i svu zaradu sami ostvaruju. Teško je reći možemo li očekivati povećanje prihoda i zarade od izvoza električne energije. Kada imamo povoljniju klimatsku sliku i više padavina, onda dolazi do drastičnog povećanja proizvodnje iz hidroelektrana, ali kada imamo suše, onda jedino termoelektrane imaju viškove. Dugoročno se bojim da je upitan i bilo kakav izvoz ako hitno ne počnemo graditi nove proizvodne kapacitete. Naime, sve aktuelne termoelektrane, osim Stanara, u poznim su godinama svoga rada, a one su i najstabilniji i najprofitabilniji kapaciteti koje imamo”, naglasio je Gavran.

Dodao je da bez barem jedne nove velike termoelektrane, na ugalj ili plin, možemo uskoro očekivati da dođemo u potrebu za uvozom umjesto izvoza.

“Izgradnja vjetroelektrana i solarnih panela ne može zamijeniti termoelektrane ni kapacitetom, ni stabilnošću proizvodnje, a pogotovo ne cijenom proizvedene struje. Bitno je napomenuti i zbog čega je negativno što BiH ima najveće viškove struje. To je posljedica gašenja ogromnih industrijskih kapaciteta i velikih privrednih potrošača električne energije koje smo nekada imali”, zaključio je Gavran.
Podsjećamo, od početka rata u Ukrajini i krize koja je zahvatila cijelu Evropu, nastala je pomama za električnom energijom koja je proizvod koji je BiH prethodnih godina najviše izvozila.

Države i vrijednost izvoza struje (tečaj: 1KM = 0,51 euro):

  • Hrvatska 202.075.867 KM
  • Srbija 172.347.830 KM
  • Švajcarska 114.227.537 KM
  • Crna Gora 82.353.039 KM
  • Slovenija 58.607.415 KM
  • Albanija 33.473.147 KM
  • Mađarska 8.199.693 KM

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Popularno

Komentari