Hrvatska među zemljama EU-a koje su najviše koristile euro za trgovinu robom u 2023.

U 2023. godini se 46 posto ukupne trgovine izvan EU-a odvijalo u eurima, dok je 42 posto bilo u američkim dolarima, prema podacima Eurostata, statističkog ureda Europske unije. Za dva posto trgovine korištene su druge valute zemalja EU-a, a ostale valute činile su 10 posto. Hrvatska je među zemljama EU-a koje su najviše koristile euro za uvoz i izvoz robe.

Statističari navode da je lani u 19 od 27 zemalja članica euro bio valuta koja se najviše koristila za izvoz robe izvan EU-a. Na prvom mjestu po korištenju eura za izvoz robe bila je Slovenija s 90 posto, zatim Hrvatska s 82 posto i na trećem mjestu je Latvija sa 78 posto.

No, bilo je i onih zemalja u kojima je američki dolar zauzeo prvo mjesto kao valuta koja se najviše koristila za izvoz. Radi se o šest država članica EU-a. Među njima, udjeli iznad 50 posto zabilježeni su na Cipru, 76 posto, Irskoj, 65 posto, i na kraju Grčkoj, 54 posto.

“Udio drugih valuta EU-a osim eura bio je posebno visok u Švedskoj i Danskoj, gdje je iznosio čak 50 posto, odnosno 28 posto, prvenstveno zbog upotrebe vlastite nacionalne valute”, ističe Eurostat.

Valuta koja se u 2023. najviše koristila za uvoz bio je američki dolar, s udjelom od 50 posto, dok je euro imao udio od 41 posto. Istovremeno, valute zemalja EU-a koje ne koriste euro činile su jedan posto, a ostale valute sedam posto.

U 16 od 27 zemalja članica dolar je bio valuta koja se najviše koristila za uvoz robe izvan EU-a. Najveći udio dolara u uvozu izvan EU-a zabilježen je u Finskoj i to 67 posto. Nakon nje su Grčka, Poljska i Litva, sve s udjelom od 64 posto.

U preostalih 11 zemalja euro je bio najkorištenija valuta za uvoz, s najvećim udjelima u Sloveniji, 77 posto, zatim u Hrvatskoj gdje je udio iznosio 70 posto i u Slovačkoj, 60 posto.

Prema statističkim podacima, valute zemalja EU-a koje ne koriste euro dosegle su dvoznamenkastu vrijednost u Češkoj, s udjelom od 24 posto, i Danskoj, 13 posto.