Hrvatska među europskim rekorderima po rastu troškova gradnje: Stanovi sve manje priuštivi

Freepik.com
Stanovi, Foto: Freepik.com

Posljednjih godina kupnja stana postala je sve veći financijski izazov za građane diljem Europe, pa tako i u Hrvatskoj. Na rast cijena nekretnina utječu brojni čimbenici, a među najvažnijima su sve veći troškovi gradnje. Podaci Eurostata pokazuju da su cijene građevinskih radova za izgradnju novih stambenih zgrada u Europskoj uniji u posljednjih deset godina znatno porasle, dok je Hrvatska među zemljama koje su zabilježile veći rast od europskog prosjeka.

U EU su između 2015. i 2025. godine cijene građevinskih radova za izgradnju novih stambenih zgrada (isključujući stambene objekte za zajednice) bile veće za 48,2 posto. To su cijene koje klijenti plaćaju izvođačima radova.

Statističari ističu da se veliki dio ovih povećanja dogodio nedavno. Naime, u 2021. je zabilježen godišnji rast od 5,8 posto, u 2022. 12,2 posto, a u 2023. 6,9 posto, što je više nego u ostalim godinama tijekom tog razdoblja. Ipak, u zadnje dvije godine je rast bio nešto manji pa je u 2024. iznosio 2,3 posto, a lani 1,3 posto.

Tijekom proteklog desetljeća cijene su najviše rasle u Bugarskoj i to za 166,1 posto. Zatim su Mađarska i Rumunjska sa 155,4 odnosno 130,7 posto. Nakon njih je Hrvatska s nešto više od 80 posto. Najsporiji rast, među zemljama članicama, zabilježen je u Italiji, 17 posto. Slijedi Grčka sa 17,3 posto, a na trećem mjestu je Finska s 22,1 posto.

S obzirom na rast cijena građevinskih radova, zanimljivo je vidjeti kako su se lani kretale cijene nekretnina.

“Na europsko tržište nekretnina utječu razni ekonomski čimbenici, uključujući inflaciju i troškove energije. U travnju 2025. stopa inflacije u Europskoj uniji iznosila je 2,4 posto, sa značajnim varijacijama među državama članicama. Rumunjska je zabilježila najvišu inflaciju od 4,9 posto, dok su Francuska i Cipar zadržali niže stope. Ovi ekonomski pritisci, s rastućim troškovima energije, doprinose ukupnim troškovima života i pristupačnosti stanovanja diljem Europe”, navedeno je na stranici Statista.com.

Stockcake.com
Izgradnja zgrada, Foto: Stockcake.com

Početkom prošle godine Ženeva je bila najskuplji europski grad za kupnju stanova, s cijenama koje su dosegle nevjerojatnih 15.720 eura po četvornom metru, prema Statisti. To je ogromna razlika u odnosu na neke druge europske gradove gdje su cijene znatno niže, npr. u gradu Jyväskylä, sedmom po veličini u Finskoj, je cijena četvornog metra iznosila 2.240 eura.

Visoki troškovi stanovanja u Ženevi proizlaze iz velike potražnje i ograničene ponude.

“Kao sjedište više od 40 međunarodnih organizacija, uključujući Ujedinjene narode i Svjetsku zdravstvenu organizaciju, grad privlači diplomate, djelatnike nevladinih organizacija, financijske stručnjake i poslovne rukovoditelje iz cijelog svijeta. S toliko ljudi koji se bore za ograničen broj stanova, cijene ostaju visoke”, navodi Relocation Genevoise, agencija za nekretnine u Ženevi.

U odnosu na Ženevu, u Hrvatskoj je cijena četvornog metra u prošloj godini bila puno manja i iznosila je u prosjeku 2.809 eura u 2025. godini, što je više u usporedbi s 2024. kada je iznosila 2.504 eura, podaci su Državnog zavoda za statistiku (DZS). U Zagrebu je iznosila 3.129 eura.

Međutim, to ne znači da je našim građanima bilo lakše kupiti stan jer Švicarska ima i znatno veće plaće. Medijalna bruto plaća u 2026. godini u Švicarskoj iznosila je 7.378 eura, što znači da je polovina zaposlenih imala manje, a polovina više od toga iznosa, prema podacima koje je u siječnju objavila mjenjačnica u Ženevi, Ibani.com.

S druge strane, medijalna bruto plaća u Hrvatskoj se u prva tri mjeseca ove godine kretala u rasponu od 1.805 do 2.100 eura, podaci su DZS-a.

Dakle, iako su cijene građevinskih radova u posljednje dvije godine rasle sporije nego tijekom razdoblja snažnog inflacijskog pritiska, ukupni rast u proteklom desetljeću ostavio je značajan trag na tržištu nekretnina. Hrvatska se nalazi među zemljama s najvećim poskupljenjem građevinskih radova, a rast cijena stanova dodatno otežava njihovu dostupnost. Usporedba s bogatijim europskim državama pokazuje da niže cijene nekretnina same po sebi ne znače veću priuštivost, jer je kupovna moć stanovništva ključan čimbenik pri rješavanju stambenog pitanja.

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Popularno

Novi broj magazina „Financije.hr” donosi brojne ekskluzivne poslovne priče, intervjue i događaje iz regije i svijeta…

Komentari

Želite u Googleu vidjeti više aktualnih vijesti s portala financije.hr?

Dodajte financije.hr među svoje omiljene izvore u Googleu. Tako ćete naše aktualne vijesti češće viđati u Google pretrazi i Google Discoveru.

Brže nas pronađite u pretrazi
Više naših vijesti u Google Discoveru
Budite u tijeku s najnovijim informacijama