Hrvatska ima najmanje nezaposlenih u povijesti

Freepik.com
Smanjen broj nezaposlenih u Hrvatskoj, Foto: Freepik.com

Krajem svibnja ove godine na Hrvatskom zavodu za zapošljavanje (HZZ) bilo je registrirano 88.327 nezaposlenih ili 9.431 osoba odnosno 9,6 posto manje nego u svibnju 2023. godine, što je najniži broj nezaposlenih evidentiran pri HZZ-u povijesti Hrvatske.

U odnosu na travanj ove godine broj nezaposlenih smanjen je za 10,6 posto ili 10.493 osobe, izvijestili su iz HZZ-a.

To pokazuje i dalje snažnu potražnju za radnom snagom na domaćem tržištu rada, ponajprije zbog turističke sezone, o čemu govori i podaci HZZ-a da je u svibnju najviše izlazaka iz evidencije nezaposlenih bilo uslijed zapošljavanja na temelju radnoga odnosa u pružanju smještaja, priprema i usluživanje hrane – 3.363 osobe ili 24,1 posto od ukupnog broja.

Prema dnevnim podacima HZZ-a, trenutno je na Zavodu registrirano 84.324 nezaposlenih, a oglašeno je 21.104 slobodnih radnih mjesta. 

Tijekom svibnja u HZZ-ovu evidenciju nezaposlenih novoprijavljeno je 8.318 osoba, što je 16,7 posto manje nego u svibnju prošle godine, prenosi Hina. Pritom su 77,4 posto ili 6.442 osobe došle izravno iz radnoga odnosa. U evidenciju nezaposlenih u prošlom je mjesecu ušlo i 1.714 osoba odnosno 20,6 posto.

Prema podacima HZZ-a, iz evidencije nezaposlenih izašla je 18.811 osoba, što je sedam posto više nego u svibnju 2023. godine. Od toga je zaposleno 14.931 osoba, i to 13.974 osobe (93,6 posto) na temelju zasnivanja radnoga odnosa i 957 osoba (6,4 posto) na temelju drugih poslovnih aktivnosti.

Evidentirano zapošljavanje na temelju radnoga odnosa najčešće je realizirano u pružanju smještaja, priprema i usluživanje hrane – 3.363 osobe ili 24,1 posto. Slijedi trgovina na veliko i malo s 1.849 osoba ili 13,2 posto, javna uprava i obrana s 1.375 osoba ili 9,8 posto i prerađivačka industrija s 1.187 osoba ili 8,5 posto.

Freepik.com
Najviše zaposlenih u sektoru smještaja, pripreme i posluživanja hrane, Foto: Freepik.com

U svibnju je 3.880 osoba izašlo iz evidencije nezaposlenih zbog ostalih razloga sukladno zakonu, na primjer izlaska iz radne snage (umirovljenje, uključenje u redovito školovanje), nepridržavanja zakonskih odredbi (ne traže aktivno posao, neraspoloživi za rad), odjave s evidencije i drugo.

Među županijama, u zapošljavanju su predvodili Splitsko-dalmatinska županija s 2.953 osobe ili 21,1 posto od ukupnoga broja zaposlenih zasnivanjem radnog odnosa. Slijedi Osječko-baranjska županija (1.503 osobe ili 10,8 posto), Grad Zagreb (1.072 osobe ili 7,7 posto) te Vukovarsko-srijemska županija (1.021 osoba ili 7,3 posto).

Najveći apsolutni broj registriranih nezaposlenih osoba zabilježen je u Splitsko-dalmatinskoj županiji 14.842 (16,8 posto od ukupnoga broja u Hrvatskoj), Osječko-baranjskoj županiji (12.051 ili 13,6 posto) i Gradu Zagrebu (10.313 ili 11,7 posto), a najmanji u Ličko-senjskoj županiji (1.009 ili 1,1 posto).

U svibnju ove godine je 14.927 osoba ili 16,9 posto od ukupnoga broja nezaposlenih koristile su novčanu naknadu. Broj korisnika novčane naknade smanjio se u usporedbi s istim mjesecom 2023. godine za 15,8 posto ili 2.803 osobe.

Hrvatska ima najviše zaposlenih u posljednjih trideset godina

Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, na dan 31. svibnja 2024. godine, bilježi rekordnih 1.721.526 osiguranika, što je ujedno i najveći broj osiguranika od 1992. godine kada je zabilježeno 1.724.792 osiguranika.

Riječ je o povećanju broja osiguranika za 3,45 posto, odnosno 57.338 osiguranika više u odnosu na 31. svibnja 2023. te 6,11 posto, odnosno 99.105 osiguranika više nego 31. svibnja 2022. U odnosu na 2021. godinu, bilježi se 9,38 posto osiguranika više nego u 2021., odnosno 147.577 osiguranika više.

Pixabay.com
Trgovina na malo, Foto: Pixabay.com/Ilustracija

Najveći broj osiguranika prema djelatnostima na kraju svibnja 2024. evidentiran je u trgovini na veliko i na malo; popravak motornih vozila i motocikala (253.322), prerađivačkoj industriji (252.500), građevinarstvu (147.205) i djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane (129.108).

U odnosu na isto razdoblje 2023. godine, najveći porast broja osiguranika vidi se u građevinarstvu (11.954), djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane (8 826) trgovini na veliko i na malo; popravak motornih vozila i motocikala (7.211), te stručnim, znanstvenim i tehničkim djelatnostima (5.050). Ako se brojke usporede s onima iz svibnja 2022., sada je 16.268 osiguranika više u građevinarstvu, odnosno 20.235 više nego 2021. godini.

Pozitivan rast bilježi se i u djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane, sada je 16.197 osiguranika više nego u 2022. i 33.492 osiguranika više nego u 2021. godini, kao i u stručnim, znanstvenim i tehničkim djelatnostima, 12.504 osiguranika više nego u 2022. i 17.295 osiguranika više nego u 2021. godini.

54 Odgovora

  1. statistika je ko onaj Evin smokvin list, otkriva skoro sve, osim ono najbitnije… naravno da je to umjetna realnost zbog iseljavanja itd

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Popularno

Novi broj magazina „Financije.hr” donosi brojne ekskluzivne poslovne priče, intervjue i događaje iz regije i svijeta…

Komentari