Problem dugotrajnih postupaka dobivanja dozvola za izgradnju postrojenja na obnovljive izvore za proizvodnju struje boljka je u cijeloj Europskoj uniji (EU), a u Hrvatskoj već niz godina čini da zelena energetska tranzicija ide bitno sporijim ritmom od željenoga. U zadnjih 10 godina Hrvatska je povećala kapacitet tih pogona, uglavnom temeljenim na energiji Sunca i vjetra, za oko 2.500 megavata. Treba napomenuti da se u to ne računaju hidroelektrane.
Najsnažniji iskorak je načinjen u pravo u solarnim elektranama.
No, brojka bi zasigurno bila osjetno veća da investitori nisu morali puno vremena i energije trošiti na administrativne procedure koje su ih kočile i obeshrabrivale. Trebalo je i treba puno upornosti da se projekt privede kraju.
Za doista velike projekte čitava faza razvoja i dobivanja dozvola razvuče se i na do pet godina prije početka same izgradnje.
Uz određene pozitivne pomake na domaćem terenu sve to bi se moglo promijeniti nabolje kada zaživi direktiva EU-a koja ima za cilj ubrzati izdavanje dozvola za projekte obnovljivih izvora, unaprijeđenje elektroenergetske mreže i pogona za skladištenje energije.
Ta direktiva zapravo je veliki dio paketa mjera usmjerenog na moderniziranje i širenje europske energetske infrastrukture u okviru plana “Jedna Europa, jedno tržište”. U konačnici, cilj je i smanjenje cijena energije, a da se to može postići i u Hrvatskoj snažnijim zamahom u širenju proizvodnih pogona za struju na obnovljive izvore već dulje vrijeme upozorava udruženje Obnovljivi izvori energije Hrvatske (OIEH).
Nova direktiva zapravo unosi promjene na direktivu o obnovljivim izvorima, onu o tržištu električne energije te na direktivu o tržištu plina. Zemlje EU-a i Europski parlament postigli su okvirni dogovor o toj novoj direktivi nakon višemjesečnih pregovora.
“S ovim smo zaokružili prvu polovicu europskog paketa za jačanje energetske infrastrukture. Brže izdavanje dozvola će ubrzati i elektrifikaciju u Europi. Energetska infrastruktura je nužan preduvjet za čistu, priuštivu i domaću energiju te za prekidanje s ovisnošću o uvezenim fosilnim gorivima.

Ovaj dogovor predstavlja značajan legislativni iskorak u europskom energetskom razvojnom planu”, izjavio je irski ministar za klimu, energiju i okoliš Darragh O’Brien. Irska je zemlja koja do kraja godine predsjeda EU-om.
Pa što se onda sada može očekivati?
Zemlje članice će sada moći dati prioritet izgradnji postrojenja na obnovljive izvore i modernizaciji elektroenergetske mreže pretpostavljajući da je riječ o projektima od posebnog javnog interesa.
Kako bi se spriječila uska grla u administrativnim postupcima zemlje članice mogu odlučiti da izostanak odgovora nadležnog tijela u međukoracima postupka dobivanja dozvola znači prešutno odobravanje.
Također se predviđa ustroj jedinstvenog digitalnog portala ili povezanih portala na odgovarajućoj administrativnoj razini za postupke dobivanja dozvola. Ti portali trebaju apliciranje učiniti bržim i jednostavnijim kroz učinkovit i transparentan postupak na jednom mjestu.
Predviđa se i okvir za angažiranje građana u projektima na obnovljive izvore kako bi se osnažila javna prihvaćenost projekata. To uključuje promicanje dijaloga putem neovisnog dobrovoljnog posrednika i poštenu podjelu koristi od projekata s lokalnim zajednicama na čijem se terenu razvijaju projekti kapacitet većeg od sedam megavata.
Pročitajte još:
Postignuti okvirni dogovor trebaju zasebno potvrditi Vijeće EU-a i Europski parlament.
Zemlje članice će imati razdoblje od jedne i pol godine za unošenje odredbi direktive u nacionalno zakonodavstvo.














Jedan odgovor
Naravno da neće