HNB: Očekuje se smanjenje inflacije cijena hrane, kao i temeljne inflacije

Ukupna inflacija mjerena nacionalnim indeksom potrošačkih cijena, prema prvoj procjeni Državnog zavoda za statistiku Hrvatske, u listopadu se usporila na 5,8 posto, sa 6,7 posto koliko je zabilježeno u rujnu.

Prema prvoj procjeni Eurostata, ukupna inflacija u europodručju mjerena HIPC-om usporila se sa 4,3 posto u rujnu na 2,9 posto u listopadu, a temeljna inflacija s 4,5 posto na 4,2 posto.

Inflacija mjerena harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena (HIPC-om) u listopadu se usporila na 6,7 posto sa 7,4 posto u rujnu.

U komentarima Hrvatske narodne banke (HNB), dostavljenim našem portalu, ocjenjuje se da je tome pridonijelo usporavanje inflacije cijena hrane i energije. Inflacija cijena hrane se usporila na 8,5 posto, s 10 posto, koliko je iznosila u rujnu, što je gotovo upola niže u usporedbi s najvišim iznosom od 16 posto, dosegnutim u zadnjem tromjesečju prošle godine.

„Smanjenje inflacije cijena energije u listopadu na -0,5 posto, s 2,8 posto u rujnu, rezultat je smanjenja tih cijena u usporedbi s prethodnim mjesecom, kao i povoljnog učinka baznog razdoblja, zbog mjesečnog porasta tih cijena u listopadu prošle godine. Prosječna cijena sirove nafte tipa Brent na svjetskom tržištu u listopadu je iznosila 91,4 dolar te je bila za 2,8 posto niža u odnosu na rujan. Porast cijena sirove nafte nakon izbijanja sukoba na Bliskom istoku bio je kratkotrajan te su se cijene ubrzo stabilizirale, međutim, moguće povećanje tih cijena zbog geopolitičkih napetosti i dalje predstavlja znatan rizik za kretanje inflacije u budućnosti“, priopćeno je iz HNB-a.

Temeljna inflacija, pri čijem se izračunu isključuju cijene energije i hrane, u listopadu se povećala na 7,4 posto sa 7,3 posto u rujnu, što odražava ubrzanje inflacije cijena industrijskih proizvoda nakon znatnog smanjenja u rujnu, dok je inflacija cijena usluga ostala nepromijenjena.

„Temeljna inflacija i dalje je povišena, prije svega zbog još uvijek visoke inflacije cijena usluga od 9,2 posto, čemu uvelike pridonose domaći činitelji, odnosno inflacijski pritisci proizašli iz rasta plaća. Inflacija cijena industrijskih proizvoda u listopadu je porasla na 5,4 posto s 4,8 posto, u rujnu“, komentirali su iz HNB-a.

HNB u svojoj projekciji iz rujna 2023. godine očekivala je usporavanje prosječne godišnje inflacije (mjerene HIPC-om) u 2023. godini na 8,8 posto s 10,7 posto, koliko je iznosila  u 2022. godini te na 4,7 odnosno 2,4 posto u 2024. i 2025. godini.

„Usporavanje inflacije u prvoj polovini 2023. godine u najvećoj je mjeri bio rezultat snažnog smanjivanja inflacije cijena energije. U okružju rastućih cijena sirove nafte na svjetskom tržištu taj je trend prekinut u trećem tromjesečju 2023. Očekivano usporavanje ukupne inflacije potrošačkih cijena u posljednjem tromjesečju 2023. godine i u 2024. trebalo bi odražavati smanjivanje temeljne inflacije i inflacije cijena hrane. Očekuje se da će slabljene temeljne inflacije primarno odražavati usporavanje inflacije cijena industrijskih proizvoda, koje bi u narednim mjesecima trebalo biti nešto izraženije od usporavanja cijena usluga, budući da na kretanje cijena industrijskih proizvoda u većoj mjeri djeluje smanjenje inozemnih inflacijskih pritisaka. S druge strane, na kretanje cijena usluga u većoj mjeri utječe snažni rast nominalnih plaća. Konačno, očekuje se da će se inflacija cijena hrane u posljednjem tromjesečju 2023. i u 2024. nastaviti usporavati, u okružju nižih cijena energenata, gnojiva i prehrambenih sirovina na svjetskom tržištu i normalizacije opskrbnih lanaca“, priopćeno je iz HNB-a.

Rizici za ostvarenje projiciranog kretanja inflacije i dalje su naglašeni. Geopolitičke napetosti i dalje bi mogle uzrokovati znatne poremećaje u opskrbi energentima i drugim sirovinama na svjetskom tržištu te porasta njihovih cijena.

I nepovoljni vremenski uvjeti dodatni su čimbenik koji bi mogao potaknuti neočekivani porast cijena prehrambenih sirovina te voća i povrća. Kretanje cijena hrane i energije ima znatan utjecaj na percepciju inflacije i inflacijska očekivanja kućanstava, stoga bi nastavak usporavanja inflacijskih očekivanja kućanstava mogao bi biti manje izražen nego što se očekuje, što bi moglo rezultirati većim ili ustrajnijim zahtjevima za povećanjem plaća.

Inflacija bi mogla biti viša i u slučaju da ne dođe do očekivanog smanjenja doprinosa profita inflaciji, koje bi u određenoj mjeri kompenziralo utjecaj snažnog rasta plaća. Viša ili dugotrajnija inflacija u zemljama glavnim vanjskotrgovinskim partnerima također bi mogla rezultirati višom inflacijom potrošačkih cijena od prethodno očekivane.

Iz HNB-a ističu i da slabiji gospodarski rast, i time slabija potražnja, jači učinci zaoštravanja monetarne politike te izrazitije prelijevanje pada cijena energenata i drugih sirovina na svjetskom tržištu na potrošačke cijene dobara i usluga od trenutačno očekivanog, rizici su koji bi mogli utjecati da inflacija bude niža od projicirane.