HNB: Financijsko znanje u Hrvatskoj iznad prosjeka, ponašanje – ispod

Hrvatski građani ostvarili su iznadprosječan rezultat ukupne financijske pismenosti u trećem međunarodno koordiniranom ciklusu istraživanja provedenom tijekom 2022. i 2023. godine, po metodologiji Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD), priopćila je Hrvatska narodna banka (HNB) pozivajući se na završni, službeni izvještaj te organizacije pod nazivom “Međunarodno ispitivanje financijske pismenosti odraslih”.

Istraživanje je provedeno u 39 zemalja, uključujući i 20 zemalja članica OECD-a, na gotovo 69.000 ispitanika u dobi od 18 do 79 godina.

Rezultati za Hrvatsku temelje se na istraživanju koje su javnosti predstavile HNB i Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga (HANFA), u lipnju ove godine.

„Prethodno objavljeni rezultati za Hrvatsku razlikuju se od završnog izvješća zbog naknadno prilagođene metodologije OECD-a te je Hrvatska ostvarila ukupni rezultat financijske pismenosti od 62 posto, odnosno u prosjeku su hrvatski građani ostvarili 62 od 100 mogućih bodova“, priopćeno je iz HNB-a.

Od zemalja koje su sudjelovale u istraživanju najveću razinu financijske pismenosti imaju građani Njemačke (76 posto), najnižu razinu od zemalja članica EU ostvarili su građani Italije (53 posto), dok su najnižu razinu od svih zemalja sudionica ostvarili građani Jemena (42 posto).

Hrvatska je s rezultatom od 62 posto iznad prosjeka svih zemalja koje su sudjelovale u ovom ciklusu istraživanja, čiji je prosjek 60 posto, a blago ispod prosjeka financijske pismenosti zemalja OECD-a, koji je 63 posto.

Hrvatska je najbolje rezultate ostvarila u kategoriji financijskog znanja (70 posto), što je za tri postotna boda bolje od prosjeka zemalja OECD-a (67 posto).

„U okviru komponente financijskog znanja hrvatski građani najbolje su upoznati s definicijom inflacije, dok su najlošije znanje pokazali u razumijevanju izračuna jednostavnoga i složenoga kamatnog računa. Štoviše, složeni izračun kamata pokazao se kao izazov među ispitanicima iz svih zemalja koje su sudjelovale u istraživanju te je manje od polovine svih ispitanika točno odgovorilo na pitanje koje je zahtijevalo ovaj izračun“, priopćio je HNB.

U svim zemljama koje su sudjelovale u istraživanju, u prosjeku oko 84 posto odraslih razumije definiciju inflacije, ali samo 63 posto ispitanika može primijeniti koncept vremenske vrijednosti novca na vlastitu štednju.

Financijsko ponašanje najznačajnija je komponenta financijske pismenosti a ovo istraživanje je pokazalo da su građani u Hrvatskoj manje skloni tražiti savjete vezane uz financije od nezavisnog izvora, u odnosu na građane zemalja EU-a i OECD-a

S druge strane, Hrvati više plaćaju svoje račune na vrijeme (za 3,1 postotni bod) i češće kupuju promišljeno (za 2,4 postotna boda).

Odnos prema novcu pokazuje kako i nadalje značajan dio građana u Hrvatskoj prednost daje potrošnji pred dugoročnom štednjom. Ujedno je to jedina komponenta financijske pismenosti u okviru koje su postignuti rezultati na svim pitanjima niži od prosjeka zemalja koje su sudjelovale u istraživanju i prosjeka zemalja OECD-a.

U istraživanju je prvi put mjerena i razina digitalne financijske pismenosti. U prosjeku je u svim zemljama, razina digitalne financijske pismenosti niža od razine ukupne financijske pismenosti. Prosjek digitalne financijske pismenosti svih zemalja iznosi 53 posto, a prosjek zemalja OECD-a 55 posto.

Najvišu razinu digitalne financijske pismenosti imaju građani Njemačke i Estonije, od 64 posto, a najnižu razinu digitalne financijske pismenosti ostvaruju građani Albanije – 39 posto.

Digitalna je financijska pismenost u Hrvatskoj znatno niža od prosjeka te iznosi 49 posto. Ipak, u Hrvatskoj je znatno manji broj ispitanika bio suočen s financijskom prijevarom ili neautoriziranom transakcijom u usporedbi s ostalim zemljama ili prosjekom zemalja OECD-a, priopćio je HNB.