Projekti ulaganja u zelenu infrastrukturu nužne su aktivnosti kojima možemo poboljšati kvalitetu života u našim gradovima. Svjetska kao i domaća iskustva su pokazala da takva ulaganja pokazuju odlične rezultate i u kontekstu klimatske neutralnosti, ali i u uštedi energije, rekao je ministar gospodarstva RH, Damir Habijan, na radionici Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost RH, organiziranu za lokalne zajednice.
Benefiti su, rekao je, daleko brojniji, od kvalitete zraka do kvalitete zdravlja stanovnika, zbog čega ih nikako ne smijemo zanemariti u klimatskoj politici, a istakao je i sve veći interes gradova i općina za ovakve programe.
Radionice su organizirane uoči skorašnje objave novog Javnog poziva vrijednog 17 milijuna eura, objavljeno je na službenoj stranici Fonda.
„Drago nam je što smo kroz prošle dvije godine mogli podržati čak 122 projekta razvoja zelene infrastrukture, za koje smo osigurali 28 milijuna eura“ rekao je u direktor Fonda Luka Balen, napominjući kako je Fond poticao i uzgoj sadnica, kao i izradu projektne dokumentacije koja je podloga ovakvim projektima.
„Danas više ne govorimo o klimatskim promjenama, već o klimatskoj krizi. I dok je dosadašnje praćenje u fokus stavljalo uglavnom emisije CO2 koje nastaju uslijed raznih aktivnosti, sada se posebno prate i odlivi odnosno potencijal koji različita zemljišta imaju u apsorpciji stakleničkih plinova. Zato su zelene površine osobito važne i zato je za prilagodbu klimatskim promjenama zelena infrastruktura neizostavna“ rekla je u svom izlaganju dr. sc. Nirvana Franković Mihelj.
Istaknula je kako su promjene glavnih indikatora klime u prethodnim razdobljima bile puno sporije, a sada se već prate svake godine
Aleksandra Čilić, načelnica Fondovog Sektora zaštite okoliša naglasila je ranjivost Hrvatske kao mediteranske zemlje na klimatske promjene.
„To je samo razlog više za jačanje otpornosti naših gradova i drugačije promišljanje urbanizma, kojeg smo mi u Fondu nazvali „Zelena strana ulice“. Kroz naše se pozive sufinancira izrada zelenih nadstrešnica, sadnja drveća, ozelenjivanje javnih parkirališta i parkova, mreže za pješačenje, javne slavine, strateški dokumenti, projekti razmjene iskustava, ali i programi edukacije“, navela je Čilić te pohvalila primjere dobre prakse gradova i općina koje su svoje projekte već uspješno dovršili.
Pročitajte još:
Jedno od najčešćih pitanje kod planiranja projekata urbanog ozelenjavanja je koje vrste biljaka koristiti, a odgovor na to sudionicima je kroz svoju prezentaciju dao Marko Radošević, stručnjak iz Hrvatskih šuma.
Naglasio je važnost korištenja autohtonih vrsta šumskog drveća i grmlja te izbjegavanje invazivnih stranih vrsta koji mogu biti estetski privlačne, ali i uzrokovati štetu okolišu.
3 Odgovora
Bar nešto pametno da pročitam.
Pozitivne vijesti.
Superiška. Treba paziti na okoliš, osjete se promjene u vremenu u zadnje vrijeme. Samo da se pokrenemo.