General Motors je u ranoj fazi razvoja baterijskih ćelija nove generacije za koje kompanija vjeruje da mogu smanjiti ovisnost SAD-a o Kini, uz istodobno povećanje udjela materijala nabavljenih iz domaćih izvora.
“Razvijamo opskrbni lanac tako da za dvije ili tri godine bude potpuno američki. To je ono čemu težimo — kada izađemo na tržište, želimo imati domaći izvor za to”, pojasnio je Kurt Kelty, potpredsjednik GM-a za baterije i održivost, u intervjuu za CNBC.
Kelty je pritom uglavnom govorio o baterijskim ćelijama koje proizvođač automobila planira koristiti u sustavima za pohranu energije (ESS), odnosno stacionarnim uređajima namijenjenima kućanstvima i poduzećima, uključujući podatkovne centre.
Međutim, kompanija također planira dati prednost domaćoj proizvodnji baterijskih ćelija za svoja buduća potpuno električna vozila, potvrdio je glasnogovornik kompanije.
Keltyjeve najave dolaze u trenutku kada se GM-ov konkurent iz istog grada, Ford Motor Company, našao na meti kritika Trumpove administracije zbog svojih veza s kineskim kompanijama, uključujući one povezane s američkom proizvodnjom baterijskih ćelija.
Za sustave za pohranu energije (ESS), GM je udružio snage sa startupom Peak Energy iz Denvera kako bi razvio natrij-ionske baterijske ćelije.
Cilj je smanjiti potrebu za materijalima kojima Kina dominira — poput litija i željeznog sulfata, nusproizvoda proizvodnje titana — te umjesto njih koristiti baterije proizvedene u SAD-u, koje se temelje na materijalima dostupnijima na američkom tržištu, poput natrija dobivenog iz sode.
Pročitajte još:
GM radi na različitim kemijskim sastavima baterija za različite primjene sustava za pohranu energije (ESS), kao i za svoja električna vozila. Slično kao kod pečenja, svaki sastojak i njegova količina u baterijskoj ćeliji
Očekuju da će oko 2029. godine pokrenuti komercijalnu proizvodnju natrij-ionskih baterijskih ćelija s kompanijom Peak Energy. U međuvremenu, kroz zajedničko ulaganje proizvodi baterije drugih kemijskih sastava za sustave za pohranu energije (ESS) i električna vozila, pri čemu se koriste neobjavljene količine materijala iz Kine.
