Grijanje na struju ima prag: Što se mijenja nakon 3.000 kilovat-sati?

Klima uređaj, ilustracija. Foto: Gangaasoonu/Wikimedia Commons

Kućanstva koja se ove zime griju na struju morat će pažljivije pratiti potrošnju jer se iznad 3.000 kilovat-sati u šestomjesečnom razdoblju primjenjuje uvećanje cijene električne energije za 35 posto. Mjera vrijedi od 1. listopada 2026. do 31. ožujka 2027., a posebno je važna za kućanstva koja koriste klima-uređaje, električne radijatore i dodatne grijalice.

Prema pravilima koje je objavio HEP, kućanstva koja u navedenom razdoblju potroše do 3.000 kWh plaćaju energiju prema redovnim tarifnim stavkama, dok se potrošnja iznad tog praga obračunava po tarifnim stavkama uvećanima za 35 posto.

To ne znači da će cijeli račun za struju biti 35 posto veći, nego da se uvećanje odnosi samo na cijenu energije za kilovatsate potrošene iznad propisane granice.

Prag od 3.000 kWh odgovara prosječnoj potrošnji od 500 kWh mjesečno tijekom šest mjeseci. No potrošnja kućanstava nije ravnomjerna: u listopadu i ožujku može biti niža, dok tijekom hladnijih zimskih mjeseci grijanje može znatno povećati potrošnju.

Zato će za mnoga kućanstva biti važnija ukupna potrošnja od početka listopada nego iznos na pojedinačnom mjesečnom računu.

Koliko struje troše klima, bojler i električna grijalica?

Najveći utjecaj na potrošnju imat će način grijanja, veličina prostora, izolacija i broj sati rada uređaja. Kućanstvo koje se grije klima-uređajem neće nužno potrošiti jednaku količinu električne energije kao ono koje koristi električne radijatore, čak i ako griju sličnu površinu.

Klima-uređaj koji u prosjeku troši 500 W električne energije dok radi, a uključen je osam sati dnevno, potrošit će oko 120 kWh mjesečno. Tijekom šest mjeseci takva bi potrošnja iznosila oko 720 kWh. Stvarna potrošnja može biti niža ili viša, ovisno o vanjskoj temperaturi, učinkovitosti uređaja, postavljenoj temperaturi i toplinskoj izolaciji prostora.

Električni radijator snage 2 kW, koji radi četiri sata dnevno, potrošit će oko 240 kWh mjesečno, odnosno 1.440 kWh tijekom šest mjeseci ako se koristi jednakim intenzitetom. Dodatna električna grijalica snage 2 kW koja radi dva sata dnevno potrošit će još oko 120 kWh mjesečno, odnosno 720 kWh u šest mjeseci.

Električni bojler također pridonosi ukupnoj potrošnji. Primjerice, ako prosječno troši 2 kWh dnevno, tijekom šest mjeseci potrošit će približno 360 kWh. Potrošnja ovisi o volumenu spremnika, temperaturi vode, učestalosti korištenja i toplinskim gubicima.

Ovi primjeri pokazuju koliko se brzo potrošnja može približiti granici od 3.000 kWh kada se električno grijanje kombinira s bojlerom i ostalim kućanskim uređajima. Navedene brojke ilustrativne su procjene, a ne prosječna potrošnja svih uređaja ili kućanstava.

Tri scenarija: kada počinje skuplja potrošnja?

Za kućanstvo koje tijekom šest mjeseci potroši 2.800 kWh prag nije prekoračen, pa se uvećanje od 35 posto ne primjenjuje.

Kućanstvo koje potroši 3.200 kWh prelazi granicu za 200 kWh, a kućanstvo s potrošnjom od 4.000 kWh prelazi je za 1.000 kWh.

Šestomjesečna potrošnjaPotrošnja iznad pragaŠto to znači
2.800 kWh0 kWhNema uvećanja cijene zbog prekoračenja
3.200 kWh200 kWhUvećanje se primjenjuje na 200 kWh
4.000 kWh1.000 kWhUvećanje se primjenjuje na 1.000 kWh
4.500 kWh1.500 kWhUvećanje se primjenjuje na 1.500 kWh

Točan iznos dodatnog troška ovisi o tarifnom modelu i cijeni energije koju kućanstvo plaća. Za precizan obračun potrebno je uzeti odgovarajuću tarifnu stavku i na dio potrošnje iznad 3.000 kWh primijeniti uvećanje od 35 posto. Budući da se cijena energije razlikuje od ukupnog troška računa, iz samog broja prekoračenih kilovatsati nije moguće izračunati konačan iznos računa bez dodatnih podataka.

Pritom se prag odnosi na ukupnu potrošnju električne energije kućanstva u cijelom propisanom razdoblju, a ne samo na struju koju potroše uređaji za grijanje. U obračun ulaze i kuhanje, pranje i sušenje rublja, hlađenje, rasvjeta, bojler i ostali električni uređaji.

Kako izbjeći neugodna iznenađenja na računu?

Najjednostavnija mjera je redovito pratiti stanje brojila i uspoređivati ukupnu potrošnju s granicom od 3.000 kWh. HEP-ova platforma Moj račun omogućuje praćenje potrošnje i dostavu očitanja brojila, što kućanstvima može pomoći u procjeni približavaju li se pragu.

Važno je i razlikovati uređaje prema njihovoj učinkovitosti. Inverterski klima-uređaji i dizalice topline u pravilu mogu proizvesti više toplinske energije po kilovatsatu električne energije od klasičnih električnih grijalica, iako stvarna učinkovitost ovisi o uvjetima rada.

Smanjenje nepotrebnog grijanja, pravilno podešavanje temperature i poboljšanje izolacije također mogu pomoći u kontroli potrošnje.

Ključno je da kućanstva ne gledaju samo mjesečni račun, nego zbroj potrošnje od listopada do ožujka. Prelazak praga ne znači da se skuplje naplaćuje sva potrošena električna energija, ali kod kućanstava koja se u velikoj mjeri oslanjaju na električno grijanje dodatni trošak može postati važna stavka zimskog budžeta.

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Popularno

Novi broj magazina „Financije.hr” donosi brojne ekskluzivne poslovne priče, intervjue i događaje iz regije i svijeta…

Komentari

Želite u Googleu vidjeti više aktualnih vijesti s portala financije.hr?

Dodajte financije.hr među svoje omiljene izvore u Googleu. Tako ćete naše aktualne vijesti češće viđati u Google pretrazi i Google Discoveru.

Brže nas pronađite u pretrazi
Više naših vijesti u Google Discoveru
Budite u tijeku s najnovijim informacijama