Gospodarska aktivnost u eurozoni u svibnju se smanjila najbržim tempom u više od dvije i pol godine, pokazalo je preliminarno istraživanje S&P Globala, dok ratom potaknut rast troškova života sve snažnije pritišće potražnju za uslugama i ponovno pojačava inflacijske rizike.
Flash Euro Zone Composite PMI, koji mjeri aktivnost privatnog sektora, pao je u svibnju na 47,5 bodova, s 48,8 bodova u travnju. To je najniža razina od listopada 2023. i slabiji rezultat od očekivanja analitičara, koji su prema Reutersovoj anketi predviđali stagnaciju u odnosu na travanj.
Vrijednost indeksa ispod 50 bodova upućuje na pad aktivnosti, a svibanj je drugi mjesec zaredom u kojem se privatni sektor eurozone smanjuje.
“Preliminarni podaci PMI-ja za svibanj pokazuju da gospodarstvo eurozone plaća sve višu cijenu rata na Bliskom istoku”, rekao je Chris Williamson, glavni poslovni ekonomist u S&P Global Market Intelligenceu.
Prema njegovoj procjeni, podaci iz istraživanja upućuju na to da bi se gospodarstvo eurozone u drugom tromjesečju moglo smanjiti 0,2 posto.
Potražnja se naglo pogoršala. Nove narudžbe u privatnom sektoru pale su najbržim tempom u 18 mjeseci, dok su nove izvozne narudžbe, uključujući trgovinu unutar eurozone, zabilježile najizraženiji pad od siječnja 2025. godine. Potražnja za uslugama oštro je pala, a tvorničke narudžbe, koje su u travnju bile u rastu, ponovno su skliznule u negativno područje.
Najveći udar zasad trpi uslužni sektor, koji je ključan za potrošnju i najveći dio gospodarstva eurozone. Flash Services PMI pao je na 46,4 boda, s 47,6 bodova u travnju, što je najniža razina od veljače 2021. Analitičari su očekivali blagi rast na 47,7 bodova.
“Uslužni sektor posebno je snažno pogođen rastom troškova života izazvanim ratom, osobito kroz učinak viših cijena energije koje guše potražnju”, rekao je Williamson.
Istodobno, cjenovni pritisci ponovno jačaju. Ulazni troškovi kompanija porasli su najbržim tempom u tri i pol godine, dok su i cijene koje poduzeća naplaćuju kupcima rasle najbrže u 38 mjeseci. S&P Global upozorio je da ti pokazatelji upućuju na mogućnost da se inflacija u idućim mjesecima približi razini od četiri posto.
To dodatno komplicira posao Europskoj središnjoj banci. ESB je krajem prošlog mjeseca ostavio kamatne stope nepromijenjenima, ali je raspravljao o mogućnosti povećanja zbog jačanja inflacije. Iz same središnje banke već su stizali signali da bi se odluka o zaoštravanju monetarne politike mogla otvoriti već u lipnju.
Inflacija u eurozoni u travnju je iznosila tri posto, iznad srednjoročnog cilja ESB-a od dva posto.
Lošiji podaci vide se i na tržištu rada. Kompanije u eurozoni smanjile su broj zaposlenih peti mjesec zaredom, a tempo gubitka radnih mjesta bio je najbrži od studenoga 2020. Ako se izuzme pandemijsko razdoblje, riječ je o najvećem padu zaposlenosti od kolovoza 2013. godine.
Uslužne kompanije smanjile su broj zaposlenih prvi put od početka 2021., dok se pad zaposlenosti u industriji nastavio.
Pročitajte još:
Poslovno povjerenje palo je na najnižu razinu u 32 mjeseca, a najpesimističnije su upravo uslužne kompanije, čije je raspoloženje najslabije od rujna 2022. godine.
Podaci šalju neugodnu poruku: eurozona se ponovno našla između slabog rasta i tvrdoglave inflacije. Rat i skuplja energija istodobno smanjuju potražnju, podižu troškove i tjeraju središnju banku da razmišlja o višim kamatama. To je za gospodarstvo najteža kombinacija jer monetarna politika mora gasiti inflaciju u trenutku kada realna ekonomija već gubi zamah.
