Hrvatska je u prvih osam mjeseci ove godine povećala robni izvoz za 1,62 milijarde eura, no čak 1,19 milijardi tog povećanja odnosi se na mineralna goriva i maziva. Kada se energenti izdvoje iz statistike, rast izvoza pada s 9,9 na približno tri posto.
Podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS) tako otkrivaju znatno drugačiju strukturu hrvatskog izvoznog rasta od one koju sugerira ukupni rezultat.
Promjena je posebno izražena u udjelu energenata. Prošle godine mineralna goriva i maziva činila su 12,3 posto hrvatskog izvoza, a ove godine njihov je udio dosegnuo 17,8 posto. U samo osam mjeseci izvoz te skupine povećan je za 59,2 posto, na gotovo 3,2 milijarde eura.
Međutim, još je zanimljiviji odnos izvoza i uvoza. Hrvatska je u istom razdoblju povećala uvoz mineralnih goriva za 1,62 milijarde eura, odnosno za 38,2 posto. Vrijednost uvezenih energenata dosegnula je 5,87 milijardi eura, gotovo dvostruko više od njihova izvoza.
Zbog toga se vanjskotrgovinski manjak u energetskim proizvodima povećao za približno 439 milijuna eura. To je posebno važno jer je ukupni robni deficit Hrvatske u promatranom razdoblju porastao za 545 milijuna eura. Energetska skupina tako objašnjava oko 80 posto pogoršanja ukupnog salda robne razmjene.
Srednja Europa preuzima sve veći dio izvoznog rasta
Promjene su vidljive i na karti hrvatskih izvoznih tržišta. Izvoz u Mađarsku povećan je za 524 milijuna eura, a Slovačku za gotovo 438 milijuna eura. Te dvije zemlje zajedno čine gotovo 60 posto ukupnog povećanja hrvatskog robnog izvoza.
Usporedba s Njemačkom dodatno pokazuje koliko se promijenila struktura rasta. Izvoz na najveće europsko gospodarstvo povećan je za samo 0,6 posto, odnosno 13,6 milijuna eura. Njemačka je i dalje jedno od najvažnijih tržišta za hrvatske izvoznike, ali njezin doprinos ovogodišnjem povećanju izvoza gotovo je zanemariv.
Snažan rast plasmana u Mađarsku i Slovačku otvara pitanje povećane trgovine energentima sa srednjoeuropskim tržištima. Hrvatska raspolaže LNG terminalom na Krku, naftnom infrastrukturom i prekograničnim energetskim vezama, čija je regionalna važnost posljednjih godina porasla.
Snažan rast izvoza u Mađarsku i Slovačku upućuje na sve veću važnost srednjoeuropskog tržišta za Hrvatsku, posebno u trgovini energentima. No iz dostupnih podataka nije moguće utvrditi koliki dio tog povećanja otpada na plin, naftu i naftne derivate, a koliki na ostale proizvode. Za hrvatsko gospodarstvo pritom nije svejedno je li riječ o domaćoj proizvodnji, preradi uvezenih sirovina ili ponovnoj prodaji energenata na inozemnim tržištima.
Industrija raste, ali ne podjednako
Prerađivačka industrija povećala je izvoz za 5,6 posto, na 14,85 milijardi eura. Pritom je izvoz koksa i rafiniranih naftnih proizvoda porastao za gotovo 432 milijuna eura, što predstavlja više od polovice ukupnog povećanja izvoza prerađivačke industrije.
Izvan energetike rezultati su neujednačeni. Proizvodnja električne opreme povećala je izvoz za 291 milijun eura, odnosno 19,4 posto, dok su proizvođači kemikalija ostvarili rast od 20,1 posto. To su djelatnosti koje pokazuju da hrvatska industrija ima sektore sposobne za znatno brže širenje prodaje na inozemnim tržištima.
Istodobno je izvoz gotovih metalnih proizvoda smanjen za gotovo 121 milijun eura, a ostalih prijevoznih sredstava za 159 milijuna eura. Proizvodnja odjeće također je zabilježila pad, od 16,6 posto.
Posebno je zanimljiv podatak da je izvoz strojeva i prijevoznih sredstava, najveće pojedinačne skupine hrvatskog robnog izvoza, porastao samo 4,5 posto. U toj skupini nalazi se više proizvoda veće industrijske složenosti, čiji je dugoročan razvoj važan za produktivnost, tehnološki napredak i rast plaća.
Razlike među djelatnostima upućuju na problem koji ukupna statistika prikriva. Hrvatska istodobno bilježi snažan rast nekoliko izvoznih sektora i slabljenje drugih, a njihov se doprinos ukupnom rezultatu znatno razlikuje.
Koliko vrijednosti ostaje u Hrvatskoj?
Rast energetske trgovine može donositi prihode terminalima, prijevoznicima, trgovcima i prerađivačima, ali vrijednost robe koja prelazi granicu nije isto što i nova vrijednost stvorena u domaćem gospodarstvu.
Pročitajte još:
Ako se energent uveze, preradi ili ponovno proda u inozemstvo, njegov puni izvozni iznos ulazi u statistiku robne razmjene. Doprinos hrvatskom gospodarstvu ovisi o vrijednosti prerade, usluga, rada i drugih domaćih aktivnosti povezanih s tim prometom.
Mađarska i Slovačka postale su ključna tržišta ovogodišnjeg rasta hrvatskog izvoza, a sve važnija uloga Hrvatske u regionalnoj trgovini energentima otvara pitanje što zapravo stoji iza tog skoka. Koliko su mu pridonijeli plin i naftni derivati, a koliko ostali proizvodi, zasad nije poznato. Za ocjenu gospodarskog učinka presudno je i koliko se dodatne vrijednosti stvara u Hrvatskoj, a koliko izvoznog prometa proizlazi iz trgovine prethodno uvezenim energentima.
