Godišnja ekonomska vrijednost vode i slatkovodnih ekosustava 58 bilijuna dolara

Foto: Flo Maderebner/Pexels

Godišnja ekonomska vrijednost vode i slatkovodnih ekosustava procjenjuje se na 58 bilijuna američkih dolara, što je ekvivalent 60 posto globalnog bruto domaćeg proizvoda (BDP), pokazao je novi izvještaj svjetske organizacije za zaštitu prirode WWF koji prenosi Hina.

Izvještaj “Visoka cijena jeftine vode”, objavljen u ponedjeljak na Svjetski dan hrane, pokazao je i da se svjetski slatkovodni ekosustavi nalaze u silaznoj putanji.

Od 1970. godine, kako se navodi, svijet je izgubio trećinu močvarnih područja, dok su populacije slatkovodnih životinja u prosjeku smanjene za čak 83 posto. Taj poražavajući trend pridonio je povećanju broja ljudi koji se suočavaju s nedostatkom vode.

U Izvještaju se stoga naglašava potreba za boljom prilagodbom na sve lošije utjecaje klimatskih promjena – od razornih suša i ekstremnih poplava do rasta razine mora.

Izvršna direktorica WWF Adrije Nataša Kalauz je istaknula kako voda i slatkovodni ekosustavi nisu samo temelj našeg gospodarstva, već i izvor života našeg planeta i budućnosti.

“Posljednji je trenutak da vlade, tvrtke i financijske institucije ulože sredstva u zaštitu i obnovu naših slatkovodnih ekosustava kako bismo osigurali budućnost u kojoj voda obilno teče za sve”, poručila je.

Izvještaj je utvrdio i da izravne ekonomske koristi, poput potrošnje vode za kućanstva ili navodnjavanja poljoprivrede i industrije, iznose minimalno 7,5 bilijuna američkih dolara godišnje.

Međutim, u izvještaju se upozorava kako degradacija rijeka, jezera, močvara i podzemnih vodonosnika kao i ispumpavanje neodrživih količina vode, štetne subvencije, promjene u protoku rijeka, onečišćenje te utjecaji povezani s klimatskim promjenama ugrožavaju slatkovodne ekosustave.

Uz loše upravljanje vodama, uništavanje slatkovodnih ekosustava ostavlja milijarde ljudi diljem svijeta bez pristupa čistoj vodi i sanitarnim uvjetima, dok rizici povezani s vodom za poslovanje i ekonomiju rastu, navodi se.

Do 2050. godine, oko 46 posto globalnog BDP-a moglo bi dolaziti iz područja koja se suočavaju s krizom vode, što je porast s današnjih 10 posto.

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Popularno

Novi broj magazina „Financije.hr” donosi brojne ekskluzivne poslovne priče, intervjue i događaje iz regije i svijeta…

Komentari