Globalne cijene hrane bi ove godine mogle rasti gotovo 12 posto, iduće oko pet posto

Globalne cijene hrane, prema procjeni koju je napravio Oxford Economics, ove bi godine mogle rasti dvoznamenkastom brojkom, a najveći pritisak se očekuje na pšenicu što onda posljedično gura naviše cijene kruha i pekarskih proizvoda.

Ove godine cijene hrane bi mogle rasti 11,8 posto i onda 4,8 posto u 2027. godini, kaže se u analizi. Žitarice, voće, povrće i mliječni proizvodi bi mogli biti najviše podložni tom rastu.

Istodobno u Europi velike vrućine štete usjevima, a poljoprivrednici se suočavaju s visokim troškovima energije i umjetnog gnojiva. Ratovi u Ukrajini i na Bliskom istoku, ne treba ni isticati, osjetno pogoršavaju situaciju.

Za ovu godinu u EU i Ujedinjenom Kraljevstvu zajedno se očekuje žetva 286,6 milijuna tona žitarica naspram 310 milijuna tona u prošloj godini, procjenjuje udruga Coceral sa sjedištem u Bruxellesu.

Najznačajniji utjecaj u ovome trenutku na cijene hrane dolazi od američko-iranskog rata zbog utjecaja cijena materijala i energenata potrebnih poljoprivredi, navodi Oxford Economics. U srpnju je cijena dizela globalno bila 36 posto veća no u isto doba lani, a cijena umjetnog gnojiva bi ove godine mogla porasti 22 posto.

Utjecaj rata u Ukrajini također ne treba zanemariti jer žitarice imaju učinak od 25 posto na globalni indeks cijena hrane, a Rusija i Ukrajina imaju udio od nešto manje od 30 posto u svjetskom izvozu pšenice te nešto više od 10 posto kad je riječ o kukuruzu.

Iz te dvije zemlje bi moglo manjkati 86 milijuna tona izvoznog godišnjeg kapaciteta za žitarice od čega 52 milijuna tona otpada na Rusiju i ostatak na Ukrajinu. Problem je poremećaj u prometu u Crnom i Azovskom moru, ističe se u analizi.

Prema podacima Organizacije Ujedinjenih naroda za hranu i poljoprivredu (FAO), kako navodi Euronews, u srpnju su globalne cijene hrane bile jedan posto više na godišnjoj razini, no kod žitarica to je bilo 6,9 posto te kod biljnih ulja čak 17,3 posto.

Ekonomist Tomas Dvorak koji radi za Oxford Economics ističe da će se više cijene žitarica, voća, povrća i mliječnih proizvoda preliti na prerađene proizvode, odnosno kruh, sireve, vino i ulje. Meso ne bi trebalo osjetiti takav negativni učinak.

Usjevi koji ovise o umjetnom gnojivu bi u trećem tromjesečju ove godine mogli imati rast cijena od 36 posto na godišnjoj razini.

Po ocjeni Dvoraka, na voću i povrću rast cijena će biti vidljiv u roku od dva do tri mjeseca dok će kod prerađene hrane to trajati dulje, odnosno između šest i devet mjeseci.

Još je tu i očekivani učinak fenomena El Niño koji bi također mogao ugroziti usjeve izvan Europe. No, pozitivno je to što veće cijene pšenice mogu alternativne rute nabave učiniti komercijalno isplativim time ublažavajući dio poremećaja.