Afrika milijunima građana otvara pristup novcu koji je do sada bio nedostupan

Ljudi s malim primanjima, koje su velike banke dugo zanemarivale, postali su temelj jednog od najuspješnijih bankarskih poslova u Južnoafričkoj Republici. Capitec je, kako piše Financial Times, jednostavnijim i dostupnijim uslugama privukao milijune klijenata i pokazao koliko poslovnog potencijala postoji među onima koji su ostajali izvan financijskog sustava.

Njegov uspjeh dio je šire promjene na kontinentu, čije rastuće gospodarstvo traži nove načine financiranja, od malih poduzetničkih poslova do velikih državnih ulaganja.

Prema izvještaju južnoafričkog Capiteca, banka je krajem rujna imala 26,6 milijuna aktivnih klijenata, a njezina prilagođena polugodišnja dobit porasla je 19 posto. Uspjeh banke pokazuje veličinu tržišta kojeg predstavljaju građani kojima su financijske usluge dugo bile preskupe ili teško dostupne.

Na drugoj razini afričkih financija upravo se pokreće projekt koji bi trebao poboljšati pristup kapitalu državama i kompanijama. U Port Louisu na Mauricijusu najavljeno je službeno pokretanje Africa Credit Rating Agency, AfCRA-e. Prema objavi Afričke unije, agencija će procjenjivati kreditnu sposobnost oslanjajući se na afričke podatke, stručnjake i bolje poznavanje lokalnih ekonomija.

Afričko gospodarstvo u porastu

Širenje financijskih usluga dolazi u trenutku ubrzavanja gospodarske aktivnosti. Svjetska banka je 6. listopada podigla prognozu rasta podsaharske Afrike za 2026. na 4,3 posto, nakon 4,1 posto u 2025. Izglede je poboljšala za gotovo tri četvrtine zemalja regije, među njima Nigeriju, Etiopiju, Angolu i Zambiju. Rast podupiru domaća potražnja, reforme i ulaganja povezana s energetskom tranzicijom i digitalnim tehnologijama.

Ipak, bolje gospodarske brojke još se presporo pretvaraju u bolji život stanovništva. Svjetska banka upozorava da rast ostaje nedovoljan za znatnije smanjenje ekstremnog siromaštva i otvaranje potrebnog broja radnih mjesta. Visoki troškovi servisiranja javnog duga ograničavaju ulaganja u zdravstvo, obrazovanje i infrastrukturu, a smanjenje razvojne pomoći pojačava potrebu za domaćim izvorima financiranja i dubljim lokalnim tržištima kapitala.

U takvom okruženju Capitec je pokazao da dostupnije bankarstvo može biti vrlo profitabilno. Financial Times opisuje kako je banka, osnovana 2001., otvarala poslovnice uz autobusna stajališta i u gradskim središtima, s duljim radnim vremenom prilagođenim zaposlenim crnim Južnoafrikancima. Jednostavne usluge i niže naknade privukle su klijente s manjim primanjima. Danas je najveća južnoafrička banka prema broju klijenata.

Prema Capitecovoj objavi, rast prilagođene dobiti, odnosno pokazatelja „headline earnings”, odnosi se na šest mjeseci do kraja kolovoza 2026., u usporedbi s istim razdobljem prethodne godine. Povrat na kapital iznosio je 31 posto, a omjer troškova i prihoda smanjen je s 40 na 36 posto. Naknade su ostale nepromijenjene drugu godinu zaredom.

Trend digitalnih plaćanja

Grupa je proširila poslovanje na osiguranje, fintech i usluge za poduzetnike. Prodaje mobilne podatkovne pakete i omogućuje kupnju unaprijed plaćene električne energije. Broj poslovnih klijenata povećan je 123 posto, na 686 tisuća, među kojima je 237 tisuća korisnika računa za jednostavnije poduzetničke poslove. Krediti poslovnim klijentima porasli su 37 posto, navodi Capitec.

Širu promjenu potvrđuje istraživanje Global Findex 2025 Svjetske banke, temeljeno na podacima prikupljenima tijekom 2024. Račun u financijskoj instituciji ili kod pružatelja mobilnog novca imalo je 58 posto odraslih u podsaharskoj Africi, prema 49 posto u 2021. Formalno je štedjelo 35 posto odraslih, 12 postotnih bodova više nego tri godine ranije.

Posebno brzo raste mobilni novac, koji omogućuje spremanje i prijenos sredstava preko telefona, često i bez klasičnog bankovnog računa. Prema Svjetskoj banci, takav račun imalo je 40 posto odraslih u podsaharskoj Africi 2024., prema 27 posto u 2021. To je najveći udio među svjetskim regijama. Digitalna plaćanja malim trgovcima mogu pomoći i pri dobivanju kredita jer stvaraju evidenciju novčanih tokova na kojoj se može temeljiti procjena njihova poslovanja.

“Vrijeme je da Afrika ima svoju rejting agenciju”

Koliko velik posao može nastati iz svakodnevnih potreba stanovništva pokazuje Airtel Money. Kompanija je 23. rujna najavila izlazak na londonsku burzu, a prema službenoj objavi posluje na 13 afričkih tržišta i krajem lipnja imala je oko 53 milijuna mjesečno aktivnih korisnika. Omogućuje transfere, plaćanje računa, kupnju preko interneta i isplatu plaća, a na pojedinim tržištima i pristup kreditima, štednji i osiguranju.

U poslovnoj godini do kraja ožujka 2026. Airtel Money ostvario je EBITDA maržu od približno 50 posto. U najavljenom IPO-u prodavat će se postojeće dionice, pa kompanija tom ponudom neće prikupljati novi kapital. Usluge koje su širile dostupnost financija tako su izrasle u posao koji traži svoje mjesto i na međunarodnom tržištu dionica.

Nova rejting agencija ulazi na tržište kojim dominiraju Moody’s, S&P Global i Fitch. Kako piše Financial Times, iza projekta stoji višegodišnje nezadovoljstvo afričkih vlada načinom na koji međunarodne agencije procjenjuju njihove ekonomije i posljedicama tih ocjena za cijenu zaduživanja.

Rejting ulagačima pomaže procijeniti vjerojatnost uredne otplate duga. Slabija ocjena u pravilu znači da će za posuđivanje novca tražiti veću naknadu za rizik. UNDP je u analizi iz 2023. upozorio da nedostatni podaci i previše subjektivne metodologije mogu dovesti do procjena koje precjenjuju rizik afričkih ekonomija. Posljedice su skuplje servisiranje duga i slabiji priljev ulaganja. „Vrijeme je da Afrika ima vlastitu rejting-agenciju”, rekao je tada ganski ministar financija Ken Ofori-Atta na predstavljanju analize, prema objavi UNDP-a.

AfCRA će pritom morati izgraditi povjerenje ulagača u svoju neovisnost. Prema Afričkoj uniji, financirat će se vlastitim poslovanjem i djelovati uz privatni sektor, a države neće moći biti njezini dioničari. Unija navodi i da samo 32 od njezinih 55 članica imaju ocjene triju velikih međunarodnih agencija, pa je širenje obuhvata važan dio projekta.

Potreba za kapitalom raste i među tehnološkim poduzećima. Prema Partechovu izvještaju objavljenom u siječnju, financiranje afričkih tehnoloških startupova kroz vlasnička ulaganja i dug poraslo je 25 posto u 2025. Fintech je ostao najveći sektor prema vlasničkim ulaganjima, ali snažno su rasla i ulaganja u čiste tehnologije, zdravstvo i poslovna tehnološka rješenja. Dug je postao sve važniji izvor financiranja startupova.

Razvoj je pritom snažno koncentriran: Kenija, Južnoafrička Republika, Egipat i Nigerija privukle su 72 posto ukupnog financiranja, navodi Partech. Razlike među tržištima ostaju velike, kao i prostor za širenje osnovnih financijskih usluga. Prema podacima Svjetske banke, 42 posto odraslih u podsaharskoj Africi još nema ni bankovni račun ni račun za mobilni novac.