Glavni rizici u financijskom sustavu Hrvatske i dalje su inflacija i moguće pogoršanje gospodarskih izgleda

U trećem tromjesečju ove godine ostali su uglavnom isti rizici u financijskom sustavu Hrvatske, uz nešto nepovoljnije srednjoročne izglede. Savjet Hrvatske narodne banke (HNB) iznio je u priopćenju s jučerašnje sjednice da se među glavnim rizicima i dalje izdvajaju povišena inflacija i moguće pogoršanje gospodarskih izgleda, uz postupni rast troška financiranja privatnog nefinancijskog sektora.

Iz HBN-a kažu da je usprkos pooštravanju uvjeta financiranja kreditna aktivnost i dalje snažna, prije svega u segmentu kreditiranja kućanstava, a uz visoku likvidnost te povećanje razlike između aktivnih i pasivnih kamatnih stopa, profitabilnost domaćih banaka dosegla je najviše zabilježene razine u proteklom desetljeću.

Na poslovne rezultate banaka, u srednjem roku, moglo bi se nepovoljno odraziti snižavanje kvalitete imovine povezano s rastom kamatnih stopa i usporavanjem gospodarstva.

Kod tržišta stambenih nekretnina nastavio je trend rasta cijena i usporavanje aktivnosti u odnosu na 2022. godinu, što upućuje na jačanje rizika preokreta ciklusa. U takvim okolnostima HNB održava stopu protucikličkoga zaštitnog sloja kapitala nepromijenjenom na razini od 1,5 posto, kako bi očuvao visoku razinu otpornosti banaka u slučaju materijalizacije rizika.

U prvom polugodištu 2023. godine ukupna imovina bankovnog sustava iznosila je 74 milijarde, smanjila se za 2,6 posto, što je najviše posljedica smanjenja depozita financijskih društava i povlačenja dijela depozita kućanstava zbog ulaganja u narodne obveznice. Iako su se istodobno smanjila novčana sredstva, kratkoročna i strukturna likvidnost bankovnoga sustava i nadalje su na vrlo visokim razinama.

Dobit bankovnog sustava porasla je pak za 73,2 posto, a pokazatelji ROA (povrat na imovinu) i ROE (povrat na kapital) dosegnuli su rekordne razine (1,9 posto i 16,8 posto).

Banke se, od početka godine i pristupanja Eurosustavu, koriste mogućnošću polaganja viškova likvidnosti kod HNB-a po kamatnoj stopi na prekonoćne depozite, što im je donijelo znatan kamatni prihod. Zbog toga, ali i zbog povećanja kamatnih prihoda od svih sektora osim kućanstava, ukupni kamatni prihodi porasli su nakon više od desetljeća njihova gotovo kontinuiranog smanjivanja.

Prema HNB-u, kvaliteta kredita mjerena udjelom neprihodujućih kredita (NPL-ova) stagnirala je. Iako se iznos NPL-ova nastavio smanjivati, njihov udio zadržao se na tri posto, zbog utjecaja smanjenja novčanih sredstava na pad osnovice. Blago pogoršanje kvalitete vidljivo je u prihodujućem dijelu kreditnog portfelja, zbog porasta iznosa kredita u Fazi 2. te njihova udjela u ukupnim kreditima, na 14,6 posto.

Izloženost sustava kreditnom riziku blago se povećala, a najavljene isplate dividenda iz zadržane dobiti dovele su do smanjenja regulatornoga kapitala. Posljedično, došlo je do pada stope ukupnoga kapitala, s 24,8 posto na 23,2 posto.

Članovi Savjeta HNB-a jučer su na sjednici donijeli i odluku o izdavanju zlatnih numizmatičkih kovanica “Čipkarstvo u Hrvatskoj” u apoenima od 100, 25 i 10 eura. Zlatna numizmatička kovanica od 100 eura izdat će se u količini ne većoj od 1.000 komada, kovanica od 25 eura izdat će se u količini ne većoj od 1.000 komada, dok će se zlatna numizmatička kovanica od 10 eura izdati u količini ne većoj od 3.000 komada. Sve vezano uz prodaju tih kovanica, uključujući i određivanje cijene, obavlja Hrvatska kovnica novca d.o.o. (HKN).