Ivana Gažić i Tomislav Gračan dobili su zeleno svjetlo za još godinu dana u Upravi Zagrebačke burze, nakon što im je prethodni mandat bio ograničen na samo šest mjeseci.
Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga dala je na sjednici 10. rujna suglasnost za njihovo ponovno imenovanje.
Gažić kao predsjednica Uprave i Gračan kao član Uprave Zagrebačku burzu vode još od 2009. godine, što ih čini najdugovječnijom upravljačkom postavom domaće burze od obnove njezina rada 1991. godine.
Tijekom većeg dijela tog razdoblja imali su četverogodišnje mandate, no ove je godine praksa promijenjena.
Nakon isteka prethodnog punog mandata u ožujku dobili su samo šest mjeseci, a sada im je odobren mandat u trajanju od godinu dana. Kraći mandat dolazi u trenutku kada još nije razriješeno pitanje buduće vlasničke strukture Zagrebačke burze.
Fina je prošle godine pokrenula postupak preuzimanja većinskog udjela u ZSE-u, no proces je zapeo zbog Ljubljanske burze, koja je u vlasništvu Zagrebačke burze.
Slovenski regulator nije dao odobrenje Fini za njezino posredno preuzimanje, pa konačni rasplet vlasničkih odnosa još nije poznat.
Dodatnu neizvjesnost donosi i činjenica da sadašnjoj postavi Nadzornog odbora Zagrebačke burze, na čelu s Matkom Maravićem, mandat istječe u veljači 2027. godine. Jednogodišnji mandat Uprave zato osigurava kontinuitet poslovanja, ali istodobno ostavlja dovoljno prostora za eventualne promjene nakon razrješenja vlasničkih pitanja.
Hanfa je tijekom postupka tražila i dodatna pojašnjenja programa vođenja Burze. Od Gračana su dopune zatražene u dva navrata, početkom i krajem kolovoza, dok je od Gažić dodatno očitovanje zatraženo jednom. Nakon dostavljenih pojašnjenja oba su programa pozitivno ocijenjena, a Hanfa je utvrdila da oboje ispunjavaju zakonske uvjete za obavljanje funkcije.
Pročitajte još:
Promjene oko vlasničke i upravljačke strukture dolaze u trenutku snažnijeg interesa investitora za domaće tržište kapitala.
Prema podacima Zagrebačke burze, ukupni promet u prvih osam mjeseci ove godine dosegnuo je 650,9 milijuna eura, približno četvrtinu više nego u istom razdoblju lani.
