EY Hrvatska: Naknade banaka među nižima u usporedbi sa članicama EU-a

Prema analizi koju je napravio EY Hrvatska, uspoređujući podatke iz deset europskih zemalja, prosječan iznos naknade za vođenje računa u Hrvatskoj spada među jeftinije iznosom od 2,97 eura.

U analizi, koja obuhvaća i naknadu za mobilno bankarstvo, bile su uključene banke koje posluju još u Austriji, Belgiji, Češkoj, Irskoj, Italiji, Mađarskoj, Njemačkoj, Slovačkoj i Sloveniji. Promatrane su banke koje zajedno čine više od 50 posto tržišnog udjela po iznosu aktive.

Prema dobivenim podacima, prosječan iznos naknade za vođenje računa najviši je u Italiji gdje iznosi 8,97 eura mjesečno, a najmanji u Češkoj u iznosu od 0,85 eura. U Slovačkoj je cijena 6,67 eura, a u Njemačkoj 6,02 eura, no treba napomenuti da su u te tri zemlje s najvišim naknadama uključene i neke druge usluge osim mobilnog bankarstva.

U Austriji je, primjerice, cijena 4,49 eura, a u Sloveniji 3,31 euro.

Analiza je pokazala da u nekim zemljama, za razliku od Hrvatske, nije moguće otvoriti tekući račun bez ugovaranja dodatnih usluga. No, primjerice u Njemačkoj se ne naplaćuju platni nalozi već su oni dio minimalnog paketa usluga od 6,02 eura.

Prosječan iznos najnižeg paketa u Hrvatskoj ima cijenu od 5,89 eura te uključuje vođenje računa, mobilno ili internet bankarstvo, kao i platne naloge u ograničenom ili neograničenom broju uz eventualno još poneku uslugu.

“Provedbom analize utvrđeno je  da banke u Hrvatskoj često imaju transparentnije tarife naknada koje su lako dostupne klijentima i obično su sve naknade navedene u jednom dokumentu. S druge strane, banke u drugim zemljama često nemaju naknade objavljene na jednom mjestu, već svaka vrsta računa ili kategorija usluge ima svoju zasebnu tarifu što može dovesti do dodatne zbunjenosti klijenata prilikom proučavanja tarifa. Valja naglasiti kako je cilj ove analize bio identificirati razlike i sličnosti u naknadama banaka u različitim zemljama članicama Europske unije (EU) s namjerom omogućavanja klijentima boljeg razumijevanja troškova povezanih s bankovnim uslugama”, izjavila je partnerica u Odjelu poslovnog savjetovanja u EY-u Hrvatska Maja Šuber.

Jedna od razlika među zemljama je i pitanje naplaćivanja izdavanja debitnih kartica. U Hrvatskoj se one smatraju dijelom tekućeg računa te se očekuje da banke ne naplaćuju naknadu, ali u nekim zemljama postoji naknada za izdavanje ili godišnja članarina.

Podizanje gotovine s bankomata matične banke najčešće je besplatno, no to nije slučaj u Mađarskoj gdje se naplaćuje naknada od 1,12 posto iznosa.

Kreditne kartice pak u svim analiziranim zemljama nose trošak članarine pri čemu se naplaćuje podizanje gotovine i s vlastitih i s tuđih bankomata.

U Hrvatskoj je prosječan iznos te članarine mjesečno 1,94 eura. Primjerice, u Češkoj je 2,11 eura, Irskoj 2,50 eura, Njemačkoj 2,90 eura, a u Italiji 4,23 eura.

Naplata platnih naloga svugdje je veća ako je plaćanje prema drugim bankama provedeno u poslovnicama umjesto putem mobilnog ili internetskog bankarstva. U Hrvatskoj je prosječnog iznos naknade za platni nalog proveden u poslovnici 2,13 eura, u Italiji je 5,95 eura, u Sloveniji 8,70 eura te u Slovačkoj čak 9,33 eura.

“Analizom tarifa naknada banaka u različitim zemljama i usporedbom s naknadama hrvatskih banaka možemo zaključiti da sve banke naplaćuju naknade za svoje usluge. Uočeno je da su određene naknade u promatranim zemljama članicama EU-a skuplje nego u Hrvatskoj. Međutim, postoje i zemlje u kojima su određene naknade povoljnije dok su istovremenu u tim istim zemljama druge naknade značajno skuplje. Na temelju rezultata analize klijentima se savjetuje da pažljivo usporede naknade različitih banaka, a svakako fokusirajući se na naknade za usluge koje oni sami najčešće koriste”, napominje Šuber.

Analiza podataka vođena je na temelju trenutačno važećih javno objavljenih podataka ili javno objavljenih najava o promjeni tarifa kao što je slučaj za Privrednu banku Zagreb gdje nove tarife stupaju na snagu 1. svibnja ili za Erste banku gdje nove tarife kreću od 1. travnja.