Eurostat o razlozima pada uvoza energenata u EU

U četvrtom tromjesečju 2023. EU je uvezla energenata u vrijednosti od 111,3 milijarde eura što je ukupno iznosilo 187,9 milijuna tona. U usporedbi s istim tromjesečjem 2022. uvoz je smanjen i vrijednosno (-34,2 posto) i neto mase (-11,7 posto).

Uspoređujući 2023. s 2022., vrijednost energenata pala je za 35 posto, dok je količinski uvoz smanjen za 9,4 posto. Promjena vrijednosti uvoza najvećim je dijelom potaknuta smanjenjem cijena.

U 2023. godini vrijednost uvezenog prirodnog plina manja je za 52,2 posto u odnosu na 2022. godinu, dok je količinski smanjena za 16,1 posto. Ovaj pad cijena prirodnog plina uslijedio je nakon skoka cijena 2022. kada je zabilježeno povećanje vrijednosti od 200,4 posto uz smanjenje uvezene količine od 0,7 posto.

Smanjenje količine treba promatrati u kontekstu EU plana redukcije, jer su se zemlje EU obvezale smanjiti potrošnju plina za najmanje 15 posto. Ovaj je plan prvotno pokrivao razdoblje od 1. kolovoza 2022. do 31. ožujka 2023., ali je produžen do 31. ožujka 2024. Pad cijena naftnih ulja doveo je do smanjenja uvezene vrijednosti 2023. godine od 17,2 posto uz smanjenje količine od 2,8 posto. Naftna ulja također su doživjela rast cijena u 2022., pri čemu je EU uvezla 71,2 posto više u vrijednosti i za 7,7 posto veće količine u usporedbi s 2021.

Norveška i Sjedinjene Države – ključni dobavljači energije

Većina uvoza naftnih ulja u EU u četvrtom tromjesečju 2023. došla je iz Sjedinjenih Država (17 posto), a slijede Norveška (13,1 posto) i Kazahstan (9,2 posto).

Više od polovice prirodnog plina u plinovitom stanju dolazi iz Norveške (53,4 posto). Slijedi Alžir s 15,9 posto, ispred Rusije (12,7 posto).

Sjedinjene Američke Države osigurale su gotovo polovicu uvezenog ukapljenog prirodnog plina (49,4 posto), ispred Rusije (13,0 posto) i Alžira (11,1 posto).