Europske zemlje su se našle u vrhu na ljestvici održivosti koju izrađuju stručnjaci sa sveučilišta Yale i Columbia gdje se poredak mjeri takozvanim indeksom okolišne izvedbe, a jedan od bitnih razloga za to je vidljivo širenje pogona na obnovljive izvore energije.
Stručnjaci ipak upozoravaju da su praktično sve zemlje, a na ljestvici ih ima 177, još uvijek udaljene od ostvarenja ključnih ciljeva u borbi protiv klimatskih promjena.
Indeks EPI se objavljuje svake dvije godine i mjeri izvedbu država u njihovoj predanosti održivom razvoju.
Mjerenja se temelje na 47 različitih pokazatelja koji su podijeljeni u 12 kategorija kao što su kvaliteta zraka, šume, izvori vode, upravljanje otpadom, bioraznolikost i slično.
Svaka zemlja u pojedinim pokazateljima dobiva ocjenu od 0 do 100.
Estonija je ovoga puta na vrhu i to pretežito zbog bitnog smanjenja emisija stakleničkih plinova u proizvodnji električne energije u zadnjih desetak godina. Snažan rast korištenja obnovljivih izvora, posebice Sunca, pomaže Estoniji da se odmakne od fosilnih goriva.
Prema Međunarodnoj agenciji za energiju (IEA), ta zemlja ima za cilj do 2030. pokriti 100 posto godišnje potrošnje struje iz obnovljivih izvora
Još jedan bitan razlog za uspjeh Estonije su njezini napori u jačanju bioraznolikosti i očuvanju ekosustava. Više od 50 posto područja Estonije je pokriveno šumama i zaštićenim močvarnim područjem, pa na njemu živi više od 300 vrsta ptica.
Ipak, Estonija je prikupila 74,8 bodova od ukupnih 100 što znači da je i kao pobjednica još uvijek relativno daleko od konačnoga cilja.
„”ko države žele ostati na putanji ka nultim emisijama do 2050. godine morat će sustavno ostvarivati snažna smanjenja emisija stakleničkih plinova što zahtijeva dodatne politike u budućnosti”, ocijenio je vodeći autor izvješća Zach Wendling.
Luksemburg je na drugom mjestu i ima jedan bod manje od Estonije, odnosno 74,2 boda. Slijede Ujedinjeno Kraljevstvo sa 71,5 te Finska sa 71 i Nizozemska sa 70,5 bodova. Šesta Njemačka ima 69,9 bodova.
Među prvih 20 plasiranih sve su europske zemlje osim jedne unatoč tome što mnoge zemlje u Europi imaju nisku ocjenu održivosti u poljoprivrednom sektoru.
Među njih 20 jedino se od izvaneuropskih zemalja uvukao Japan na 16. mjestu.
Na dnu ljestvice su Laos, Indija, Bangladeš, Mali i Vijetnam.
Među prvih 20 je i Slovenija, točnije na 14. mjestu sa 65 bodova.
U 10 godina Slovenija je napredovala za 1,8 bodova, a Estonija za 23,2 boda.
Od prvih 20 dvoznamenkasti napredak još jedino imaju Luksemburg i Nizozemska, i to za 10,2, odnosno 11,2 boda.
Foto: Pixabay.com
Za SAD i Kinu, zemlje koje ispuštaju najviše stakleničkih plinova na svijetu, izvješće kaže da će teško ostvariti neto nulte emisije do 2050. godine.
SAD je na 27. mjestu ljestvice s 58,5 bodova, a Kina na 129. mjestu s 33,9 bodova.
Treba napomenuti da izvješće nije uspjelo obuhvatiti i podatke za SAD otkako je predsjednik Donald Trump, a u međuvremenu se vjerojatno situacija pogošala.
Hrvatska je na 36. mjestu i ima 52,8 bodova. U deset godina napredovala je tek za 0,65 bodova.
Što se tiče samo održivosti u poljoprivredi Hrvatska je na 54. mjestu sa 60,2 bodova, no u 10 godina tu je poboljšala skor za 11,7 bodova.
Crna Gora ukupno zauzima 55. mjesto sa 46,4 boda , a Sjeverna Makedonija mjesto iza sa 46,2 boda.
Srbija je na 69. poziciji sa 44,9 bodova dok je Bosna i Hercegovina na 76. mjestu skupivši 42,9 bodova.
Pročitajte još:
Nije nelogično da su bogatije zemlje smještene bliže vrhu ljestvice jer imaju lakši pristup kapitalu. Zemlje s nižim dohotkom možda manje pridonose klimatskim promjenama, ali svakako trpe razmjerno veće posljedice globalnog zatopljenja i teško prikupljaju novac za ubrzaniju zelenu tranziciju.
Također je činjenica, navodi se u izvješću, da mnoge bogate zemlje prebacuju svoj industrijski i drugi otpad u druge zemlje i time dodatno usporavaju njihov napredak. Primjerice, u 2022. godini Europska unija je izvezla 12,4 milijuna tona otpada u Tursku i 3,5 milijuna tona u Indiju.
