Bliži se rok za postizanje trgovinskog dogovora između Europske unije (EU) i SAD-a o carinama, a u Bruxellesu prevladava razmišljanje da je potrebno iskazati “vjerodostojnu prijetnju” uzvratnim mjerama ako se želi postići dobar ishod u trgovinskom konfliktu kojeg je potaknuo američki predsjednik Donald Trump.
Bjoern Seibert, šef kabineta predsjednice Europske komisije (EK) Ursule von der Leyen, rekao je veleposlanicima zemalja članica da bi vjerojatnost snažnog odgovora EU-a pomogla uvjeriti američku administraciju da smanji carine za EU, navela su dva izvora upućena u temu.
Da je potrebno pokazati mišiće ne dvoji ni njemački kancelar Friedrich Merz koji je u Bundestagu ovoga tjedna poručio: “Spremni smo iskoristiti različite mogućnosti ako ne bude dogovora. Možemo i hoćemo obraniti naše interese”.
Trump je zaprijetio takozvanim recipročnim carinama od 50 posto na članice EU-a ako ne bude pomaka u pregovorima do 9. srpnja. Podsjetimo, godišnji robni deficit SAD-a s EU-om je gotovo 200 milijardi eura.
No, ono što stalno visi u zraku kao moguća prijetnja, a čini se da je EU sada spreman jasno iskoristiti i taj alat, je uključivanje sektora usluga u kalkulacije gdje SAD ima višak u razmjeni i nametanje barijera od Bruxellesa u tom segmentu bi se osjetno odrazilo na ekonomske interese SAD-a.
Po riječima Seiberta, predsjednica EK-a je spremna zaprijetiti odmazdom kako bi ishodila bolji dogovor.
On je od zemalja članica zatražio potporu paketu carina na američku robu vrijednu 95 milijardi eura te je dodao da EK već sprema mjere u segmentu usluga što može uključiti namete na američke tehnološke tvrtke i ograničavanje pristupa ugovorima iz javne nabave za američke kompanije.
Jedan od europskih dužnosnika je ustvrdio kako je potrebna čvrsta poluga s uvjerljivim paketom uravnoteženja nameta.
Zasad su zemlje članice odobrile carine i do 50 posto na godišnji uvoz američke robe vrijedan 21 milijardu eura, no primjena je odgođena do 14. srpnja kako bi se dao prostor pregovorima.
Inače, taj je paket početno imao vrijednost od 26 milijardi eura, no iznos je smanjen jer su se Francuska, Italija i druge zemlje koje u značajnoj mjeri proizvode alkohol pobunile da bi uključivanje američkog viskija i vina izazvalo Trumpa da odredi carine od 200 posto.
U Bruxellesu se pribojavaju da bi i novi paket mogao naići na slične probleme kod nekih zemalja članica.
Irska je zatražila da se izuzmu neki prehrambeni proizvodi, zrakoplovi i medicinska oprema, a Belgija je uspjela maknuti dijamante s popisa.
Europski pregovarači su privatno priznali da neće uspjeti postići da Trump odustane od temeljnog carinskog nameta od 10 posto na sav uvoz. Ono što sada žele postići je smanjiti dodatne carine na čelik i automobile te potencijalno na poluvodiče i farmaceutske proizvode.
Pročitajte još:
EU je spreman razgovarati i o necarinskim barijerama koje otežavaju poslovanje američkih tvrtki u Europi, ali je jedan od pregovarača Matthias Joergensen ipak u Europskom parlamentu poručio da to ne može uključiti promjenu regulative, odnosno zakonskog okvira. Ono što se može učiniti je pomoći američkim tvrtkama da se prilagode europskim pravilima, prenosi Financial Times.
“Pregovaramo što je god aktivnije moguće, ali trebamo razmotriti i mogućnost, koja je zapravo vrlo realistična, da carine ili dio njih ostanu nepromijenjene”, ustvrdio je Joergensen.
