Pod pritiskom sve neizvjesnijih geopolitičkih okolnosti i djelomičnog pucanja čvrstih sigurnosnih veza sa SAD-om dolaskom Donalda Trumpa u Bijelu kuću Europska unija (EU) je krenula u povećanje ulaganja u obranu sa idejom da postane što samodostatnija u sigurnosnom smislu. Bruxelles i zemlje članice zamislile su ambiciozan plan što je u zadnje vrijeme vrlo pozitivno utjecalo na vrijednost dionica tvrtki koje proizvode oružje i opremu za vojsku.
No, kao i u mnogo drugih sektora u EU-u, s vremenom se počinju javljati pitanja o tome koliko je plan provediv onako kako je izvorno zamišljen.
Osim toga, poraz politike Donalda Trumpa na izborima za Kongres u SAD-u može u idućih dvije do tri godine, nakon predsjedničkih izbora, dovesti ponovno do čvršće povezanosti na liniji Washington-Europa i donekle usporiti dinamiku primjene ideje o obrambenoj samodostatnosti EU-a.
Bilo kako bilo, program koji je zamislila Europska komisija u obrambenom sektoru za iduću godinu, kako otkriva njegov nacrt, ukazuje na određene teškoće u provedbi europskog investicijskog plana za obranu. Ambicija je EU-a da do 2030. bude vojno spreman za sve obrambene zadaće.
“Naše vanjske granice, kritična infrastruktura i vrijednosti sve su više izloženi prijetnjama”, navodi se u dokumentu Europske komisije u koji je uvid imao Euronews. Pritom se posebno ističu hibridne ugroze.
Pitanje obrane je, prema planu aktivnosti Europske komisije, jedno od najbitnijih područja za 2027. godinu u svjetlu i dalje prisutnih slabosti u europskoj vojnoj sposobnosti.
“Ambiciju da se možemo obraniti tek treba pretočiti u rasporedive, održive i interoperabilne snage. Moramo stoga učiniti više kako bi te ciljeve ostvarili te povećali otpornost, spremnost i kapacitet za brzi odgovor u slučaju kriza”, upozorava Europska komisija.
No, za posjedovanje takvih europskih snaga potrebna je investicija od možda i 500 milijardi eura.
Bruxelles je iznio nekoliko prijedloga o tome kako da se EU naoruža do 2030. što je neki vremenski rok u kojemu pojedine analize iz obavještajnih službi upućuju da bi Rusija mogla testirati spremnost NATO-a.
Jedna od ideja je uspostava takozvanog Europskog sigurnosnog protokola za izvanredna stanja kojima bi se zemlje članice, u slučaju izravne prijetnje, mogle osloniti na brzi i zajednički europski odgovor. To je predsjednica Europske komisije opisala kao svojevrsni oblik NATO-ova članka 4 o zajedničkoj sigurnosti.
No, među zemljama članicama ima onih koji upozoravaju da treba stvoriti mehanizme koji su komplementarni s NATO-om, a ne zamjenske. Jedna od stvari na kojima treba poraditi je zaštita od prijetnji ili napada dronovima.
Unatoč političkoj volji i povećanim investicijama u tehnologiju za borbu protiv dronova diljem EU-a, koje su navodno povećane šest puta s 2024. na 2025. godinu, pretpostavka je zasad da bi se tek trećina europskog programa u tu svrhu mogla realizirati do 2030.
Inače, ukupna izdvajanja za obranu u svih 27 zemalja članica su u prošloj godini iznosila 418 milijardi eura što bi ove godine trebalo narasti na 454 milijarde eura.
Pročitajte još:
Plan EU-a o naoružavanju Europe do 2030. predviđa ulaganja na razini od 800 milijardi eura, što iz nacionalnih proračuna, što povoljnim kreditnim linijama putem EU-a kao što je program SAFE ili kroz Europski obrambeni fond (EDF), a dio bi trebao doći i od privatnih ulaganja te ulaganjima kroz Europsku investicijsku banku.
Hrvatska iz programa SAFE treba dobiti 1,7 milijardi eura, a dosad je alocirano 255 milijuna eura.
Jedan odgovor
Bitno da ima ambicija